9°C
Mostar 16°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 13°C
Bihać 13°C

25.03.2024 / 11:05 Svijet - Politico

Ukrajinci masovno bježe od regrutacije: 'To je karta u jednom smjeru'

Ukrajinci masovno bježe od regrutacije: 'To je karta u jednom smjeru'
Foto :Profimedia
Artem (28) je samo jedan od hiljada mladih ukrajinskih muškaraca koji drže glavu pognutu, izbjegavaju regrutaciju i ne žele registrovati svoje podatke. Artem je oprezan kad izlazi i izbjegava mjesta kao što su stanice podzemne željeznice, gdje policija provjerava dokumente tražeći osobe koje izbjegavaju vojsku.

“Neki moji prijatelji su još paranoičniji - nikad ne izlaze van”, kaže Artem za Politico. Artem izgleda kao bjegunac. Uvijek nosi bejzbolsku kapu koja skriva oči, i kad je oblačno. Prije nego što uđe u kafić u centru Kijeva, osvrće se na ulici i govori tiho kako ne bi privlačio pažnju.

Kad je Rusija napala njihovu zemlju prije dvije godine, mladi i stari Ukrajinci preplavili su regrutne centre kako bi se prijavili u vojsku. Neki su bili frustrirani što nisu odmah unovačeni i glasno su negodovali. Ukrajinska vojska nije mogla primiti svakoga zbog nedostatka resursa i opreme, ali je uspjela prikupiti nove postrojbe, proširiti postojeće i improvizovati kako bi se zaustavila ruska oklopna kolona koja je krenula na Kijev.

No, taj početni patriotski žar oslabio je kako se rat rastegnuo već na treću godinu. Pune se crne vreće za tijela, a muškarci vraćaju kući povrijeđeni i unakaženi. Pesimizam o budućnosti sukoba također uzima maha, a sve više ljudi postavlja pitanje je li Ukrajina sposobna poraziti Moskvu.

Ukrajina mora unovačiti mnogo više ljudi za bojno polje, ali vlasti važu hoće li nagovarati ili prisiljavati i boje se političkih posljedica ako izaberu ovo drugo. Od ruske invazije prije dvije godine otvoreno je oko 9000 postupaka za izbjegavanje vojnog roka, ali pravi razmjeri izbjegavanja služenja i registracije, tako da se obavijesti o novačenju ne mogu poslati, sigurno su mnogo veći.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznaje da je to pitanje osjetljivo. Čak i u sedmicama koje su prethodili ruskoj invaziji u februaru 2022. godine, odupirao se pozivima opozicionih zastupnika u Kijevu da objavi opću mobilizaciju.

Sada je nužno angažovati još vojnika koji se mogu rasporediti duž crte fronta od 1000 kilometara prije očekivanog velikog ruskog prodora prema Harkivu na sjeveroistoku ili Odesi na jugu. Uz zimsko blato koje se počinje sušiti i nadolazeće proljeće, ukrajinski vojni zvaničnici strahuju da će usmjerena ruska ofenziva započeti u sljedećih nekoliko sedmica ili mjeseci.

Ukrajini opasno nedostaje ne samo streljiva - posebno topničkih granata i projektila protivzračne odbrane - nego i vojnika koji bi mogli dočekati ruski napad. Prosječna dob ukrajinskih vojnika na prvoj liniji je 43 godine - a sve je više dokaza o izbjegavanju vojnog roka.

BBC je nedavno izvijestio da je 650.000 ukrajinskih muškaraca sposobnih za borbu pobjeglo iz zemlje u posljednje dvije godine, većina je prešla u Poljsku i Slovačku, neki s lažnim dokumentima o izuzeću koji su im dopuštali izlazak iz Ukrajine uprkos zabrani odlaska muškaraca sposobnih za borbu.

Prošle godine gotovo 1300 osoba koje su izbjegavale novačenje našlo se pred sudovima, ali zvaničnici priznaju da je to samo mali dio onih koji izbjegavaju vojsku. Postoji sistem za mobilizaciju, ali parlamentarni zastupnici kažu da je nefunkcionalan zato što hiljade obaveznika nisu registrovali svoje podatke i mjesto boravka. Primjena je nasumična, uveliko ovisi o nasumičnim provjerama dokumenata od strane policije, koja je u nekim dijelovima zemlje revnija nego u drugima.

Unutar Ukrajine trenutno ima više od 400.000 ruskih vojnika, a još 100.000 vojnika je blizu ukrajinskog teritorija. Kijev ukupno ima oko 680.000 aktivnog vojnog osoblja, od čega je oko 200.000 na prvim crtama. Rusija, pak, ima 1,2 miliona, prema Međunarodnom institutu za strateške studije. Glavni štab ukrajinske vojske objavio je prošle godine kako strahuje da bi Rusija mogla razmatrati mobilizaciju 400.000 do 700.000 dodatnih vojnika.

U decembru je Zelenski rekao da će biti potrebno 450.000 do 500.000 dodatnih vojnika za pružanje otpora Rusiji 2024. Ukrajinski parlament već sedmicama razmatra novi zakon o mobilizaciji, prema kojem bi se minimalna dob za regrutiranje snizila s 27 na 25 godina. Dob je zapravo snižena u zasebnom zakonu u julu prošle godine i odobrio ju je parlament, ali Zelenski to nikada nije potpisao. Nije u potpunosti objasnio zašto.

Novi nacrt zakona je nekoliko puta prepravljan i predviđa pozivanje još 400.000 ukrajinskih vojnika. Međutim, u parlamentu je došlo do zastoja jer su se zastupnici protivili nekim kaznenim mjerama koje smatraju neustavnim, poput ograničavanja vlasničkih prava osoba koje izbjegavaju vojsku, zapljene njihovih automobila i blokade bankovnih računa.

“To je vrlo nepopularno”, rekao je Mikola Knjažicki, opozicioni zastupnik iz Lavova. Istini za volju, mobilizacija je vruć politički krompir i niko ga se ne želi primiti. Vojsci treba puno više ljudi. Ali, Zelenski ne želi preuzeti odgovornost za mobilizaciju i kaže da to ovisi o vladinim ministarstvima, koja se boje da se ne opeku, i kažu da to ovisi o parlamentu, koji zatim odgovornost prebacuje natrag na predsjednika.

“Čak je i većina zastupnika iz Zelenskijeve stranke Sluga naroda protiv zakona, govoreći da je u suprotnosti s evropskim konvencijama o ljudskim pravima. Ovo postaje prava zbrka. U Lavovu ljudi kupuju stanove, ali ne potpisuju kupoprodajni ugovor kako bi izbjegli formalnu registraciju ili ga registriraju na ime prijatelja jer se boje da bi kasnije mogao biti zaplijenjen. Drugi prazne bankovne račune u slučaju da se zakon odobri i njihov novac bude zamrznut”, dodao je Knjažicki.

Ono što ne pomaže, kažu on i drugi zastupnici, česti su prigovori s prve linije o nedostatku oružja i topničkih granata.

“Imate časnike na televiziji koji govore da će svi na frontu poginuti za nekoliko sedmica ako ne dobijemo više novca i streljiva iz Sjedinjenih Američkih Država i Evrope jer Rusi proizvode mnogo više dronova i imaju više granata”, govori Knjažicki. Takve prognoze ne pomažu u uvjeravanju nevoljkih Ukrajinaca poput Artema da im se pridruže.

“Ne postoji stvarna politička volja da se donese zakon koji bi zapravo učinkovito funkcionisao - već je toliko puta odgođen”, rekla je bivša zamjenica premijera Ivanna Klimpuš-Cincadze, sada opoziciona zastupnica:

“Oklijevanje Zapada u pružanju pomoći i dostavi oružja koje nam je potrebno ne pomaže u smislu mobilizacije. Ako je jedino što čujete s fronta to da nemaju dovoljno oružja za borbu, onda to ljude očito čini još skeptičnijima oko novačenja.”

Artem kaže da se on i njegovi prijatelji koji izbjegavaju mobilizaciju također boje da će mjesecima ili godinama ostati zaglavljeni u borbi: “Mlad sam i želim živjeti svoj život, a teško je otići tamo ne znajući kada ću se vratiti normalnom životu. Imam prijatelje koji su bili dragovoljci na početku rata i još uvijek se bore. Dakle, to je kao karta u jednom smjeru.”

Dugotrajni angažman na prvoj liniji fronta također izaziva pritužbe umornih ukrajinskih boraca koji zahtijevaju da ih se demobilizira ili insistiraju na dugotrajnom oporavku. Njihovi rođaci žele istu stvar: u nedjelju su se desetine članova porodice vojnika okupili na trgu Majdan u Kijevu tražeći da se njihovi muževi, očevi i momci vrate iz borbe, tvrdeći da su odradili svoj dio posla i da sada moraju biti demobilizovani ili da moraju dobiti duži odmor.

Ali, to se ne može dogoditi dok se više Ukrajinaca ne prijavi u vojsku i ne bude obučeno za borbu. Neki se parlamentarni zastupnici zalažu za smanjenje trajanja vojnog roka predloženog u nacrtu zakona o mobilizaciji s 36 na 18 mjeseci. Trenutno je služenje neograničeno.

U februaru je Mihajlo Podoljak, viši savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da će ljudi morati sami odrediti cijenu koju su spremni platiti za nezavisnost Ukrajine. Za Politico je rekao kako bi pomoglo i to da obični Ukrajinci ne osjećaju slabljenje podrške Zapada i upitao razlikuje li se Ukrajina toliko od ostalih modernih evropskih zemalja.

“Postoji li ijedna zemlja u kojoj će svi učestvovati u ratu u kakvom je Ukrajina? Čini mi se da bi bilo vrlo teško provesti takvu mobilizaciju u bilo kojoj evropskoj zemlji. Čak i puno teže nego u Ukrajini. Morate uzeti u obzir da su ljudi fokusirani na svoje karijere i dobar život”, rekao je Podoljak za Politico.

Podoljak je dodao: “Kod Rusa je to drugačije. Mnogi ljudi žive u teškim uslovima, nezaposleni su i onda dobiju dobru platu da se bore. Osim toga, govore im da mogu nekažnjeno ubijati i krasti.”

Također je rekao da gledanje na problem samo kroz prizmu mobilizacije promašuje bit:

“Glupost je razmišljati o golim brojevima kada se borite protiv Rusije. Živimo u doba visoke tehnologije. Zašto bi se ljudi morali boriti ako ima dovoljno preciznog oružja - dronova ili projektila dugog dometa? Što više alata imamo u obliku preciznog oružja, treba nam manje pušaka.”

Ali, Ukrajina nema dovoljno tog visokotehnološkog oružja. Dok se to ne dogodi, broj vojnika može biti presudan. A čak i ako Ukrajinci dobiju oružje, možda neće moći nadoknaditi to što je ruska vojska brojnija.

Za Artema postoji malo toga što bi ga moglo uvjeriti da se prijavi:

“Moja majka je medicinska sestra i često njeguje ranjenike i odlučno mi kaže da se ne miješam u to.”

(Vijesti.ba)

Izdvajamo