Alijev: Azerbejdžan i Armenija 'bliži miru nego ikada'

- Danas smo u aktivnoj fazi mirovnih pregovora s Amenijom – izjavio je Alijevi nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bakuu, navodi se u transkriptu izjave objavljene na websiteu azerbejdžanskog čelnika.

- Sada smo bliže miru nego ikada ranije - kazao je

Stoltenberg je izjavio da pozdravlja korak ka miru između dvije zemlje.

- Cijenim ono što kažete o tome da ste bliži mirovnom sporazumu nego ikada prije - kazao je Stoltenberg, sudeći po transkriptu objavljenom na web stranici NATO-a.

- I mogu vas samo ohrabriti da iskoristite ovu priliku za postizanje trajnog mirovnog sporazuma s Armenijom - kazao je.

U decembru su susjedi s južnog Kavkaza objavili zajedničku izjavu u kojoj navode da žele postići mirovni sporazum, i otada su održali brojne razgovore, uključujući dvodnevne pregovore u Berlinu u februaru.

Ured za štampu armenskog premijera Nikola Pašinjana nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev da prokomentira izjavu Alijeva.

Kršćanska Armenija i većinski muslimanski Azerbejdžan prvi put su ušli u rat zbog otcijepljene regij Nagorno-Karabah 1988. Nakon decenija neprijateljstva, Azerbejdžan je u septembru ponovo zauzeo Karabah, koji je od 1990-ih kontrolirala njegova etnička armenska većina, uprkos tome što je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana.

Ofanziva je navela većinu od 120.000 etničkih Armena u regiji da pobjegnu u susjednu Armeniju.

Armenija je ofanzivu opisala kao etničko čišćenje. Azerbejdžan je to negirao i saopćio da su oni koji su pobjegli mogli ostati i biti integrirani u Azerbejdžan.

Ključni elementi u osiguranju sporazuma su demarkacija granica i uspostava regionalnih saobraćajnih koridora kroz teritoriju drugih.

Armenija je također pokrenula pitanje određivanja kontrole etničkih enklava s obje strane granice, prenosi Reuters.

(Vijesti.ba / FENA)