17.03.2024 / 13:29 Politika - Prepoznavanje odgovornosti
Petigrew: Pristup BiH EU treba ubrzati kao pitanje restorativne pravde
Umjesto da se suočava s preprekama, testovima i 'daljnjim koracima', Bosna i Hercegovina bi trebala biti primljena u Evropsku uniju kao oblik reparacije kako bi se ispravila nepravda koju su ljudi pretrpjeli.
Međunarodna zajednica treba prepoznati svoju odgovornost za nesprječavanje zločina koji potiču iz Beograda i Zagreba. Najava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyan da Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa BiH u očekivanju 'daljnjih koraka' izgleda da samo odgađa proces koji bi trebao da bude rješavan s mnogo većim osjećajem za urgentnost.
Istaknuo je to danas, između ostalog, profesor filozofije i studija o holokaustu i genocidu na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Studijskog programa o genocidu na Univerzitetu Yale (SAD) David Pettigrew na pres-konferenciji koja je prethodila redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99' o temi "Univerzalni principi i bosanska stvarnost“.
- Iako pozdravljam najavu preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju EU, vjerujem da se pristup BiH Evropskoj uniji treba rješavati i ubrzati kao pitanje restorativne pravde kako bi se 'popravila šteta' ili 'ispravila nepravda' koja je učinjena Bosni i Hercegovini – kazao je Petigrew u svojstvu uvodničara sesije Kruga 99.
Podsjetio je u tom kontekstu kako su građani BiH bili žrtve dokumentovanih ratnih zločina od 1992. do 1995. godine, uključujući zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici.
Istovremeno je poručio kako BiH treba dati pravo na demokratiju i ljudska prava, podsjećajući na odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, čije su presude pozivale na „demokratske aranžmane bez odgađanja“.
Na značaj poštivanja univerzalnih međunarodnih pravnih standarda i načela u bh. okvirima ukazala je apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) i uvodničarka sesije Azra Zornić koja se tom sudu obratila, „jer nije mogla da sudjeluje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe“.
Evropski sud za ljudska prava je prije gotovo deset godina (15. jula 2014.) donio presudu u predmetu 'Zornić protiv BiH', zaključivši da je došlo do povrede člana 14. (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3. Protokola broj 1. (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te da je došlo i do povrede člana 1. Protokola broj 12. (opća zabrana diskriminacije) uz Europsku konvenciju.
Zornić je još jednom potcrtala kako neće odustati od sudski izborenog prava u skladu s međunarodnim pravnim standardima.
- Nakon 19 godina moje borbe neću odustati od sudski izborenog prava da mi bude dozvoljeno da sam po nacionalnosti Bosanka bez etničke ili bilo koje druge pripadnosti, jer smatram da je to lični i privatni izbor svakog pojedinca naše domovine – precizirala je Zornić.
Naglasila je kako se ta borba nastavlja i putem komunikacije s Odborom ministara nadležnih za nadzor nad izvršenjem presuda ESLJP-a, kao i na 'domaćem terenu' kroz podnošenje krivičnih prijava protiv osoba odgovornih za (ne)provođenje presuda tog suda.
Referirajući se na distinkciju između deklariranih demokratskih i univerzalnih evropskih standarda i načela i aktuelne bh. stvarnosti, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, upozorio je, između ostalog, kako će 'lakmus papir' odnosa spram BiH biti i konačna odluka ESLJP-a u 'slučaju Kovačević', podsjećajući kako se radi o presudi koja je svojevrsna 'mapa puta' za modernu, demokratsku i slobodnu BiH.
- Njeno, eventualno, drugostepeno dezavuisanje bilo bi jasan znak šta Evropa želi: slobodno bosansko društvo i demokratsku državu, ili pak zarobljenu i urušenu – upozorio je Kulenović.
(Vijesti.ba / FENA)
