Predavanja su održali renomirani stručnjaci poput Dirka Bohringera iz Njemačke, sa Instituta za racionalno korištenje energije i tehnologije – IET, Semira Petrovića iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku i Elvira Zlatića ispred Sarajevogasa.
Resorni ministar Bojan Bošnjak je tom prilikom naglasio kako je Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo aktueliziralo problem degradiranosti dimnjačarskog sektora, u kontekstu borbe protiv zagađenosti zraka kao najvećeg okolišnog rizika za zdravlje stanovništva u Kantonu Sarajevo.
Ministar je istakao da je, bez redovnog i stručnog održavanja i upravljanja dimovodnim instalacijama, neovisno od energenta koji se koristi, ugrožena sigurnost građana čemu smo nedavno svjedočili.
“Uskoro će Skupština Kantona Sarajevo razmatrati Strategiju ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo za period 2023-2033. godina. Značajno smanjenje emisija štetnih polutanata, predstavlja imperativ u cilju poboljšanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo. Mjerama iz Strategije se postavlja cilj smanjenja emisija lebdećih čestica od 90% u narednih 10 godina, što se jedino može postići zamjenom energenata sa ekološko prihvatljivim i uvođenjem drugih načina zagrijavanja", rekao je ministar Bošnjak.
Naglašavajući kako su za implementaciju Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo neophodna velika finansijska sredstva, ministar Bošnjak je istakao kako je jedan od osnovnih preduslova za provedbu Strategije uspostava provodivog i odgovarajućeg nadzora nad pećima i kotlovima putem dimnjačarske službe.
“Sarajevo je u prošlosti imalo kvalitetno razrađen dimnjačarski sektor, međutim u zadnjih dvadesetak godina stanje je izrazito loše, što ilustruju činjenice da je jedini pravni okvir za ove djelatnosti trenutno sadržan u našoj Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka, da se trenutno broji do dvadeset dimnjačara iako bi ih s obzirom na broj ložišta u stambenom, poslovnom i privrednom sektoru trebalo biti par stotina više”, rekao je ministar Bošnjak apostrofirajući kako je revitalizacija dimnjačarstva jedan od prioriteta i to sa stanovišta regulative, školovanja, edukacije i moguće prekvalifikacije u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, kako bi nadomjestili pomenuti kadrovski deficit.
Namjera resornog ministarstva je da osigura monitoring, prvenstveno oko 43.000 ložišta na čvrsta goriva i ugalj ali i kvalitetniji nadzora nad emisijama zagađujućih materija, kontrolu kvalitete i vrste korištenja goriva, adekvatno održavanje i ispravnosti peći i kotlova, održavanja i ispravnosti dimovodnih instalacija i dimnjaka, povećanja energijske efikasnosti i efikasnog korištenja goriva, te redovnog ažuriranja Registra kućnih ložišta koji je urađen u okviru Strategije.
“Da bi podigli svijest stanovništva o važnosti smanjenja emisija čestica i uštede energije, kroz redovno održavanje dimnjaka, kreiramo i program finansijske pomoći za akciju čišćenja pred novu grijnu sezonu. Imamo sredstva i tražimo najpogodniji način plasiranja”, zaključuje ministar Bošnjak.
(Vijesti.ba)