DW: Ukrajinski rat mijenja globalne tokove oružja

Opseg globalne trgovine oružjem pao je za 3,3 posto u usporedbi s 2014.-18. Ali evropski uvoz oružja gotovo se udvostručio, uglavnom zbog rata u Ukrajini. Lavovski udio isporuka oružja u Evropu, točnije 55 posto, došao je iz SAD-a. To je 20 posto više nego u razdoblju 2014.-18., što je jasan znak da je Evropa postala još ovisnija o SAD-u.

Zahvaljujući prvenstveno povećanom izvozu u Evropu, SAD je uspio povećati svoj globalni izvoz oružja za 17 posto. Udio SAD-a u međunarodnoj trgovini oružjem također je značajno porastao s 34 na 42 posto. Širom svijeta SAD je opskrbio 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kojem prethodnom petogodišnjem razdoblju. I ovo Sjedinjene Države čini svjetskim šampionom.

„SAD je proširio svoju globalnu ulogu kao opskrbljivač oružjem, to je važan aspekt njihove vanjske politike", piše Mathew George iz SIPRI-ja, ističući da se to događa u trenutku „kada je američka ekonomska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od strane nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju."

Nije ni čudo da je među evropskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u razdoblju 2014.-18. taj uvoz bio skroman, djelomice i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u razdoblju 2019.-23. (ruski agresorski rat započeo je 2022.) postala je četvrti najveći uvoznik na svijetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Ostvareno je povećanje vrijednosti uvoza od oko 6.600 posto.

A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik oružja. Pritom, međutim, valja naglasiti da je tu pojam ‚uvoznik' donekle varljiv - isporuke Ukrajini nisu prvenstveno bile prodaja, već pokloni oružja.

Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u razdoblju 2019.-2023. bili su SAD s udjelom od 39 posto, a slijede Njemačka (14 posto) i Poljska (13 posto).

Kao i ranije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svijetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka. Međutim, redoslijed je promijenjen u odnosu na 2014.-18., što je također povezano s ukrajinskim ratom.

Jer Francuska je zamijenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz značajno pao za 53 posto, francuski je izvoz porastao za 47 posto. Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu također je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina.

Ove dvije zemlje su također one koje nisu imale i nemaju zapreke u nastavku trgovanja s Rusijom kada su u pitanju druga dobra, poput nafte i plina. „U drugim slučajevima, SAD i europske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja", rekao je za DW Pieter Wezeman, jedan od autora izvještaja. „Primjer je Egipat, koji je želio kupiti ruske borbene avione i bio je pod pritiskom SAD-a da to ne učini, a sada se okreće Francuskoj."

Uspon Francuske Pieter Wezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi koristiti vojnu moć kad god želi, a da ne ovisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi ju održala, Francuska treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo."

Francuski izvoza oružja je značajno porastao u posljednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni zrakoplovi Rafale – koje je nabavila i Hrvatska -, kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta. Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.

Dok je Evropa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovicu. U svim ostalim dijelovima svijeta bilo je samo manjih pomaka. Pad u Africi uglavnom je posljedica znatno nižeg uvoza u dvije najvažnije zemlje uvoznice: Alžir, na koji otpada 77 posto uvoza naoružanja, te Maroko, 46 posto.

Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slijede je SAD i Kina. Afrika je dakle regija koja nastavlja kupovati puno oružja od Rusije i gdje Rusija širi svoj vojni položaj.

Njemačka je ostala na petom mjestu na listi najvećih izvoznika. Glavne regije kupaca bile su Bliski i Srednji istok. Međutim, njemački izvoz oružja pao je za 14 posto. No pad je relativan, kaže Wezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo iznimno uspješno zbog velikih narudžbi, posebice podmornica.

S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za njemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini", kaže Pieter Wezeman, „ali također, na primjer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu."

(Vijesti.ba)