Ajna Jusić o nagradi iz Bijele kuće: Ne može se bježati od istine

Kako je Ajna Jusić kazala za Fenu, tu nagradu dobila je zahvaljujući zajedničkim naporima članova udruženja i članova tima Udruženja 'Zaboravljena djeca rata', koje su ulagali u pravnu i društvenu vidljivost djece rođene zbog rata.

- Svojim radom postali smo predvodnici promjena u oblasti ljudskih prava, za djecu rođenu zbog rata. Najvažniji rezultati našeg rada te najvažnija odlika te nagrade je, sigurna sam, u pravnom okviru kojeg smo, zagovarajući postavili u Bosni i Hercegovini - kazala je ona za Fenu.

Podsjeća tako na zakone o civilnim žrtvama rata u Brčko Distiktu i Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su pravno prepoznali djecu rođenu iz čina ratnog silovanja.

- Naš Alen Muhić progovorio je još prije 20 godina, utkao je put istine i hrabrosti heroja. Snaga se rađala okupljanjem svih nas. Svako od nas je dao dio sebe za tu priču. Nije bilo jednostavno, ali na našu sreću ljudi oko nas su ulagali kapacitete da bismo na najljepši način kazali, približili i dali dio svojih identiteta svima vama. Sigurno je i predstava 'U ime oca', na čelu sa Darrel Toulon, važan segment našeg uspjeha - istaknula je.

Kako je kazala Jusić, u tom procesu ni njihovim porodicama nije bilo jednostavno.

- Nekad glasnije, nekad tiše davali su podršku, ali uvijek jesu. Nikad nismo bili sami - naglasila je.

Priča Udruženja 'Zaboravljena djeca rata' obojena je snažnim partnerstvima, sa mnogim organizacijama i pojedincima. Mediji su im postali prijatelji bez kojih, kaže Jusić, ne bi mogli imati glas u Bijeloj kući.

- Društvo u Bosni i Hercegovini nije ostalo imuno, letargično, krenuli ste svi zajedno sa nama i danas uživamo zajedno plodove našeg rada. Koristim priliku da, još jednom, pozovem da se nastavimo boriti, ovo nije kraj puta - kazala je.

Podsjeća da je, 2022. godine, usvojen Zakon o civilnim žrtvama rata u Brčko Distriktu i broje 19 mjeseci otkako taj zakon nije u primjeni jer, kako je kazala, Vlada BD još nije izradila pravilnik po kojem će djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja ostvarivati svoju status.

- Prošle godine usvojen je Zakon o civilnim žrtvama rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 19. januara ove godine donesen je i Pravilnik o ostvarivanju statusa. Već je jedno dijete, rođeno iz ratnog seksualnog nasilja, predalo dokumentaciju za taj status. Tako je ispisalo historiju, u cijelom svijetu, svojom hrabrošću i hrabrošću njegove majke. Pozivam sve kantone u FBiH da što prije usklade propise sa federalnim zakonom, da bi dodijeljena prava postala stvarnost. Pozivam kantonalne vlade da, što skorije, donesu specifične programe usmjerene na podršku djeci rođenoj zbog rata. Vrijeme je za to, 30 godina poslije kraja rata u Bosni i Hercegovini - istaknula je.

- Neka ovo bude i poruka međunarodnoj zajednici da ne možemo još dugo bježati od istine. Istine koju sa sobom nose djeca UN mirovnih službenika i djeca čiji su očevi pripadnici humanitarnih organizacija koje su djelovale u BiH za vrijeme rata. Te kategorije, obećavamo da neće i ne smiju ostati skrivene u okovima međunarodne zajednice. Mi ćemo pričati i napominjati dok smo živi - naglasila je Ajna Jusić.

Nagrada IWOC državnog sekretara dodjeljuje se 18 godina ženama iz cijelog svijeta koje su pokazale izuzetnu hrabrost, snagu i liderstvo u zagovaranju mira, pravde, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i jednakosti te osnaživanju žena i djevojčica u svim njihovim različitostima - često uz veliki osobni rizik i žrtvu. Od marta 2007. godine Ministarstvo vanjskih poslova SAD dodijelilo je tu nagradu za više od 190 žena iz 90 zemalja.

Američke diplomatske misije u inostranstvu nominuju jednu ženu iz zemlje u kojoj se nalaze, a finalisti se biraju i odobravaju od viših službenika Ministarstva. Nakon ceremonije IWOC, dobitnice će sudjelovati u programu International Visitors Leadership Program (IVLP) i dodatnim programima u Los Angelesu, tokom kojih će raditi s američkim kolegama na strategijama i idejama za osnaživanje žena i djevojčica širom svijeta.

(Vijesti.ba / Fena)