MIZ Mostar predstavio projekt Interkulturnog centra 'Mevlana'

Po riječima pomoćnika glavnog imama Medžlisa IZ-a Mostar Kenana ef. Ovčine, projekt je svoj naziv dobio po jednom od najutjecajnijih i najplodonosnijih islamskih mislilaca Dželaluddinu Rumiju Mevlani, čija je duhovna ostavština i humanistička interpretacija islama ime Mevlana učinila svjetski poznatim.

- To je nadimak i na istoku i na zapadu iznimno poštovanog, cijenjenog i uvaženog kao veličanstvenog mislioca briljantnog uma, prijemčivog jezika i iskrenosti svojstvene samo najvećima, Dželaludina Rumija, koji je bio UNESCO-va ličnost godine 2007. godine povodom njegovog 800. rođendana - kazao je Ovčina.

Dodao je kako je osovina Mevlaninog mišljenja ljubav i poštovanje prema čovjeku.

- Duh njegovog mišljenja je voljeti, poštovati i uzdizati čovjeka zato što je čovjek, ne praveći razliku na to da li se radi o siromahu, bogatašu, neznalici ili učenjaku, seljaku ili građaninu, sirovini ili zrelom. Sva rješenja koja je ponudio u svojim pisanim djelima odnose se na razrješavanje osnovnih egzistencijalnih problema čovjeka bez obzira na njegovo materijalno ili duhovno izvorište - naglasio je.

Smatra da je naziv budućeg Interkulturnog centra "Mevlana" itekako opravdan "s obzirom da je Mevlanino učenje prijeko potrebno čovjeku današnjice ako se želi uzdignuti iznad ovozemnosti i svakodnevnih preokupacija".

- Mostar mora oživjeti Mevlanin "put ljubavi" kako bi ovdje istinski bilo širine i mjesta za svakoga - poručio je Ovčina.

Jedan od ciljeva ovog centra u perspektivama je i okupljanje istaknutih svjetskih ličnosti koje, kako je kazao, u svom naučnom diskursu preferiraju univerzalnost, humanost, jednakopravnost i progresivnost moralnih načela.

- Otvaranje Interkulturnog centra Mevlana od značaja je za cijelu Islamsku zajednicu u BiH te bi taj čin širom otvorio vrata okupljanjima baštinika Mevlanine univerzalne poruke iz svih krajeva svijeta bez razlike na njihovu vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - poručio je Kenan ef. Ovčina.

O građevinskoj strukturi Interkulturnog centra govorila je arhitektica iz Arhitektonskog biroa "Modular" Alma Pinjić, koja je kazala kako je ovaj rad (idejni projekt) proizvod zajedničkog djelovanja tri arhitektonska biroa koji su iz Zenice, Sarajeva, odnosno Norveške, i Jablanice.

- Ta dobrota i ljubav koja je zajednički nazivnik svih koji su učestvovali u ovom projektu materijalizirala se kroz taj zajednički rad i kroz objekt. Sama lokacija je možda zadnja dobra lokacija u centralnoj zoni Mostara koja je u ovom trenutku, kada se analiziraju pješački tokovi i sve druge situacije, u nekom smislu prazna, ljudi se tu ne kreću u pješačkom smislu. Shvatili smo da taj objekt treba nekako pozicionirati na način da on ne postane barijera, a da svojim sadržajem zapravo privuče ljude da tu dođu - kazala je Pinjić.

Smatrali su da bi zatvoreni interkulturni centar nekako poremetio pješačke tokove.

- Kad smo krenuli da analiziramo lokaciju i da pravimo koncept shvatili smo da bi taj neki monovolumen objekta koji bi bio kompaktan, zatvoren, u principu poremetio te pješačke tokove i onda smo shvatili da ga trebamo nekako rasklopiti i od tog objekta napraviti nešto što se zove "hercegovačka kuća" koja ima to svoje dvorište, ili hercegovačka mahala u kojoj se te kuće naslanjaju jedna na druga, a onda zapravo tvore ta neka mala intimna dvorišta, te pasaže koji se ovdje zovu araluci i koji su jedna forma koja je bliska ovom prostoru. Objekt je naprosto neka prijateljska konstrukcija koja ne želi da ugrozi stečena prava svih objekata u okruženju. On je "probušen" sa tim pješačkim komunikacijama i naprosto poziva da se uđe unutra", naglasila je arhitektica.

Kako je dodala, koncipiran je oko jednog centralnog dvorišta koje se može koristiti i za neke vanjske sadržaje.

Objekt, kaže Pinjić, ima i jednu veću kongresnu salu koja je u ovom konceptu kapacitirana do možda nekih 200 sjedećih mjesta i jednu manju koja se može dodatno dijeliti, te smještajni kapacitet.

- Arhitektonski je oblikovan na način da daje signal da je to Hercegovina, kamen i staklo u boji Neretve asociraju na Mostar, relativno je nizak da ne poremeti vizure objekata iza, i izdimenzioniran na način da u nekom smislu poželite da uđete i da vidite šta se unutra događa - naglasila je Pinjić.

Riječ je o idejnom konceptu koji će, kako je kazala, kroz neko detaljno projektovanje sigurno doživjeti određene transformacije, ali zasad ima dvije podzemne etaže koje su u najvećoj mjeri namijenjene za parkiranje, zatim prizemlje i tri etaže.

- Vjerujemo da će korisnici ovog objekta sigurno osjećati tu ljubav i dobrotu koja je bila početna linija odakle smo mi svi krenuli i da će on postati jedan markantni reper u toj urbanoj matrici gradske zone. Na ovom projektu su radili ljudi koji ne pripadaju islamskoj civilizaciji ali su dali svakako svoj doprinos. Trudili smo se da kroz ozbiljne analize ovom gradu damo objekt koji će biti centar okupljanja i koji će naprosto pokrenuti svo ono dobro i ljubav koja je osnova ove ukupne priče - poručila je Pinjić.


(Vijesti.ba  /FENA)