Belma Barlov, žena koja 'gradi Sarajevo': Žene mogu sve

Rođena Sarajka, nakon završene Srednje građevinsko-geotehničke škole, a potom i Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, karijeru je gradila kroz privatni sektor, radeći za renomirane domaće i svjetske kompanije.

Brojni projekti

Iza nje su projekti poput tehničke pripreme za izgradnju ARIA (ex. BBI Centra), SCC-a, voditelja izgradnje na projektu Porto Montenegro, projekta stambeno-poslovne zgrade “Dvor” na Marijin Dvoru, Hotela Marriot  itd.

Iako se školovala za posao arhitektonskog inžinjera, karijeru ne počinje u projektovanju, nego u izvođenju.

''Život me je odveo ka građevinskim firmama. Prvo u ANS Drive, gdje sam bila šef tehničke pripreme. Moja prva gradilišta za koje sam radila tehničku pripremu, koja podrazumijeva niz aktivnosti od pripreme i odabira izvođača radova, ugovaranja, analize cijena itd. bili su tadašnji BBI Centar i građevinska jama SCC-a'', kaže Belma za naš portal i dodaje da je tehnička priprema osnova posla i jako bitna da bi se uopće krenulo u izgradnju.

Uslijedio je desetogodišnji angažman u kompaniji Strabag i terenski rad u regionu, od Crne Gore, preko Hrvatske do Bosne i Hercegovine.



''Vodila sam dijelove radova u Crnoj Gori, projekat Porto Montenegro u Tivtu gdje sam provela dvije i pol godine. Nakon toga se vraćam u Sarajevo gdje sam vodila gradilište zgrade Dvor na Marijn Dvoru. Potom dolaze projekti Garden Sarajevo City Centar i hotel Marriot, te projekat gradnje HE Vranduk'', kaže Barlov, ''koji nažalost nije okončan zbog spora Strabaga i Elektroprivrede BiH.''

Barlov se nakon Strabaga kratko zadržava u još dvije kompanije, Euro-Asfalt i Cengizu gdje je radila na tehničkoj pripremi za autoput Nemila-Zvirovići, a potom u kineskoj kompaniji Sino-hidro.

''Nakon svega ovoga, desio se angažman u kompaniji u koja se bavi vertikalnim transportom, odnosno izradnjom žičara. Potom je uslijedila prijava na raspisani konkurs za poziciju direktora u Kantonalnom stambenom fondu, koju sam obnašala godinu i pol dana i na koncu konkurišem za poziciju direktorice Zavoda za izgradnju KS na kojoj sam od 4. maja 2021. godine'', kaže direktorica Barlov.

Posao i porodica

Na ovaj korak odlučila se usljed zasićenja radom na terenu i odvojenosti od porodice.

''Teško je uskladiti sve obaveze i  zaista morate imati podršku porodice u svemu što radite. Ja sam imala tu sreću i mogućnost da i porodica bude sa mnom tokom mojih godina rada na terenu i u region.

Međutim, kako djeca odrastaju, postaje malo teže pa se počnete baviti mišlju kako biste se trebali  negdje ipak stacionirati. Dok su djeca mala, možete, tu je bila i moja mama, nana - servis'', kaže kroz smijeh Barlov i dodaje da su bili tim, ali da je odricanja bilo i previše obzirom na radno vrijeme koje je nerijetko trajalo i po 12 ili 13 sati dnevno.

''Naravno tu je i vjera kao pokretač svega što je bitno za duševni mir i napredak'', kaže direktorica Barlov.

"Bijeg" u planinu

Nakon naporne radne sedmice, Belma Barlov mir nalazi u planinarenju.

''Svaki vikend bježim na planinu. To mi je pokretač i inspiracija. Tako da sam, zaista, prešla puno i bosanskohercegovačkih i crnogorskih planina, pogotovo Durmitor. Penjala sam skoro svih 12 vrhova na Durmitoru'', kaže Belma i prisjeća se da je ljubav prema planinarenju razvila odlascima na planinske pohode sa ocem prije agresije na BiH.



Pitali smo je koju planinu bi preporučila onima koji nas sada čitaju.

''Aktivno sam počela planinariti 2008., koliko mi je to slobodno vrijeme dozvoljavalo. I kad sam vidjela iza Bjelašnice taj masiv naše Visočice, to je bilo nešto impresivno. Sve kada biste i svaki dan, i barem svaki vikend u godini tamo odlazili, čini mi se da to ne biste mogli obići. To su predjeli kuda ljudi rijetko prolaze. Recimo možete ići kanjonom Rakitnice, pa vijugavi put sve do Konjica. To su tako divni vrhovi i predjeli. Naravno, jedna od najljepših planina je Prenj'', kaže Barlov i dodaje da se nada će za građevinu uskoro biti posla na toj planini s obzirom na planiranu izgradnu tunela na Koridoru 5c.

U posljednje dvije godine jako je zavoljela i feratu, penjanje po stijenama gdje u okolici Sarajeva ima nekoliko njih.

U folkloru 15 godina

Odušak i bijeg od svega jedno vrijeme je bio i folklor, koji je Barlov igrala skoro 15 godina.



''Svoje folkloraške dane sam počela u Ansamblu narodnih igara i pjesama ''Kolo Bosansko'' u Bosanskom kulturnom centru. Nedavno smo se ponovo počeli okupljati,  iako smo praktično već veterani. U maju bismo trebali 30 godina postojanja za što se priprema svečani koncert. Prije pet godina smo za 25. godišnji jubilej organizirali nešto slično... Tako da, evo, ima tu raznoraznih aktivnosti. Znate kako kažu - mi žene možemo više poslova odjednom obavljati'', kroz smijeh govori Belma i dodaje:

''Također i kroz Team buildinge u Zavodu pokušavam napraviti atmosferu druženja gdje smo prije dvije godine bili na vožnji kajacima na rijeci Trebižat u Hercegovini, prošle godine smo posjetili Unsko- Sanski Kanton gdje smo obišli prelijepi nacionalni park Una od Štrbačkog buka do Martin Broda, Bosansku Krupu, Bihać itd.''

Poslovni izazovi

Na početku našeg razgovora, direktorica Barlov je naglasila da je koncem 2023. godine potpisala akt sa rednim brojem većim od 13 hiljada. Dakle, preko 13.000 akata samo je potpisano u Zavodu u prethodnoj godini a ne treba zaboraviti da je ovu instituciju preuzela u momentima građevinskog kolapsa prouzrokovanog pandemijom Covid-19 i uz dekapacitiran inžinjerski kadar.



''Na sreću, i zahvaljujući vlastitim poznanstvima iz bivših firmi, kako je raspisivan koji konkurs preko Agencije za državnu službu, prijavljivali su se stručni kandidati koji su, nakon konkursnih procedura, i primljeni u radni donos. Mogu vam reći da su brojčano preovladavale žene, tako da sada Zavod ima tim inžinjerki. U ove tri godine smo zaposlili oko 20 inženjera, ali na inžinjerke sam posebno ponosna. Zavod pruža usluge nadzora nad izgradnjom objekata na cijelom području Kantona Sarajevo i sve je terenski posao. Sve inžinjerke su glavnom po terenu, jako su stručne i profesionalne, većina i sa po minimalno 10 godina iskustva u drugim firmama. Posebno moram naglasiti da znaju voditi i po 10-15 projekata istovremeno. Da ne bude zabune, imamo  u Zavodu  inžinjera – muškaraca, međutim ovo je situacija u posljedne dvije godine, kaže Barlov i dodaje:

''Vjerujte, ja sam bila malo iznenađena jer znamo, obično je građevina muški posao. Međutim, izgleda da su muškarci u posljednji period bave vise ekonomijom. Ne bih zanemarila ni ostale sektore u Zavodu gdje su zaposleni iskusni pravnici za rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa , vođenje evidencije katastraskih uređaja u Kantonu Sarajevo sa iskusnim inžinjerima geodetskih usmjerenja, kao i sektor za ekonomske poslove i javne nabavke. Tako da možemo zaključiti da snazne zene ne znače i nesalomljive, nepobjedive, da moraju uvijek biti samopouzdane a to se postiže znanjem. Snažna žena je fleksibilna, povezana sa svojom ženstvenošću koja je u integraciji i s vlastitom muškom energijom koja će joj biti potrebna u nekim situacijama, kad je potrebno zauzeti se za sebe, izraziti sebe, reći „neću“ ili „ne mogu“ i kad je potrebno postaviti granicu ili mijenjati svoj život i ostvarivati svoje ciljeve. Ne možemo sve da iskalkulišemo i isplaniramo unaprijed, ali ono što možemo je da budemo uporne, da se trudimo, radimo, napredujemo i ne gledamo na sat.''

Bio je to dio razgovora u kojem smo sa Belmom Barlov govorili za portal Žene.ba, a na našem portalu Biznis.ba u narednim danima čitajte kompletan, veliki intervju o aktuelnim infrastrukturnim projektima u Kantonu Sarajevo.


(Vijesti.ba / Žene.ba)