Zaređen novi banjolučki biskup mons. Željko Majić

Glavni zareditelj bio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić, a suzareditelji umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica te mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.

Banjolučki biskup u miru Franjo Komarica uputio je posljednji put, kao dosadašnji biskup, riječi iz poslanice Hebrejima: ''Spomenite se svojih poglavara koji su vam naviještali riječ Božju, a to je Isus Krist, jučer i danas i uvijek''.

Nakon toga uslijedio je obred ređenja biskupa Željka Majića. Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt pročitao je apostolski nalog pape Franje na hrvatskom jeziku.

Današnjem ređenju nazočili su biskupi Biskupske konferencije BiH, Hrvatske biskupske konferencije, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, Slovenske biskupske konferencije, Austrijske biskupske konferencije i Norveške biskupske konferencije, kao i predstavnici vjerskih zajednica, Pravoslavne crkve i Islamske zajednice te vršitelji službi u Crkvi.

Ređenju su nazočili i predstavnici civilne vlasti, među ostalima, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, eurozastupnica Željana Zovko, hrvatski ministri Gordan Grlić Radman i Ivan Malenica, državni sekretar Centralnog državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ambasador i konzuli Republike Hrvatske u BiH, zatim presjedavajućaVijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednik HNS-a BIH Dragan Čović, izaslanica predsjednika RS-a Gabi Račić, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, potpredsjednik RS-a Davor Pranjić te ostali predstavnici državnih, entitetskih i kantonalnih izvršnih i zakonodavnih vlasti.

Inače, papa Franjo u decembru je prihvatio odreknuće, odnosno zahtjev za umirovljenjem, dugogodišnjeg banjolučkog biskupa Franje Komarice (78) te je novim biskupom imenovao Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije.

Majić (61) je rođen u Drinovcima, kod Gruda u Hercegovini, a za svećenika je zaređen u Mostaru 1988. godine. Uz službu u različitim župama bio je i vikarom Mostarske biskupije te ravnatelj biskupijskog Caritasa.

Franjo Komarica bio je banjolučkim biskupom još od 1989. godine i sa svojim je vjernicima proveo cijelo ratno razdoblje, a nakon rata uporno se zalagao za povratak prognanih katolika, koji su u najvećem broju Hrvati. S područja Banjolučke biskupije, prema dostupnim podacima, protjerano je 80 posto od oko 120 hiljada vjernika, koliko ih je tamo bilo uoči rata u BiH 1992.

Samo Banja Luka i okolica prije rata imali su više od 30 hiljada katoličkih vjernika, a prema statističkim podacima s kraja 2022. na tome području živi ih svega 1.500.

(Vijesti.ba/FENA)