Novi plan EU: Kupovati oružje Ukrajini ruskim novcem

Amerika pak vrši pritisak da se sva imovina zaplijeni i preda Ukrajini, ali neke zemlje EU strahuju da bi takav potez mogao izazvati previranja na financijskim tržištima. Ovo je prvi put da je von der Leyen predložila korištenje zarade ostvarene tom imovinom za kupovinu streljiva za Ukrajinu, prenosi Index (HINA).

"Vrijeme je za početak razgovora o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupovinu vojne opreme za Ukrajinu", rekla je zastupnicima u Evropskom parlamentu. Krajem januara zemlje članice pristale su preseliti prihode od ruske imobilizirane imovine u Evropi na poseban račun, a sada se drže u briselskom depozitariju Euroclear.

"Pogledamo li oko sebe, jasno da je više nema prostora za bilo kakve iluzije. Putin je iskoristio mirovne dividende za pripremu za rat”, rekla je von der Leyen u svom govoru na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu.

Istakla je kako se Evropa mora hitno probuditi, jer je puno toga na kocki - “naša sloboda i prosperitet, i moramo početi djelovati u skladu sa tim”. Očekuje se da će Komisija predložiti plan korištenja dobiti za podršku Ukrajini sredinom marta, rekla su dva zvaničnika za Politico govoreći pod uslovom da ostanu anonimni.

"Ne može biti većeg simbola i veće koristi od tog novca nego da Ukrajina i cijela Evropa budu sigurnije mjesto za život", rekla je von der Leyen.

"U konačnici, ovdje se radi o tome da Evropa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost."

Dok ruska invazija ulazi u treću godinu, ukrajinskoj vojsci ponestaje topničkog streljiva jer zapadna obećanja ne ispunjavaju, što je natjeralo Komisiju da traži alternativne načine prikupljanja novca za vojne kupovine.

"Cijena nesigurnosti - cijena ruske pobjede - daleko je veća od bilo koje uštede koju bismo sada mogli napraviti. Zbog toga je vrijeme da Evropa pojača napore", rekla je predsjednica Evropske Komisije.

Najavila je i da će u sljedećih nekoliko sedmica objaviti prijedloge za evropsku strategiju odbrambene industrije. Jedan od centralnih ciljeva te strategije bit će program evropskog ulaganja u odbranu, pri čemu će prioritet biti na zajedničkim nabavkama.

“To će nam pomoći smanjiti fragmentaciju i povećati interoperabilnost, ali da bismo to učinili moramo kolektivno poslati snažan signal industriji”, rekla je.

“U konačnici, radi se o tome da Evropa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost. Mi nemamo kontrolu nad izborima ili odlukama u drugim dijelovima svijeta i jednostavno nemamo vremena zaobilaziti problem. Mi ne možemo dopustiti, sa podrškom naših partnera ili bez nje, da Rusija pobijedi. A cijena nesigurnosti - cijena ruske pobjede – daleko je veća od bilo koje uštede koju bismo sada mogli napraviti”, rekla je von der Leyen apelujući da EU pojača svoje napore na odbrani.

Von der Leyen, koja se kandidovala za novi petogodišnji mandat na čelu Komisije, ističe da EU treba početi raditi na budućoj “evropskoj sigurnosnoj arhitekturi".

Rekla je kako je EU već počela raditi na tome.

“Zapravo, u posljednjih nekoliko godina nisu samo razbijene evropske iluzije, nego i mnoge iluzije o Evropi - da nećemo sačuvati jedinstvo suočeni sa ratom na našem kontinentu, da će nas naša pravila i podjele spriječiti da pružimo masovnu, financijsku, vojnu i političku podršku. U posljednjih više do dvije godine, Evropa je pokazala da će podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno i također smo pokazali da suverenija Evropa nije samo pusta želja”, rekla je von der Leyen.

Jačanje EU-na vojnom i odbrambenom planu neće umanjiti važnost NATO-a.

“Zapravo, suverenija Evropa, posebno u području odbrane, ključna je i za jačanje NATO-a”, rekla je.

Najavila da će u sljedećih nekoliko sedmica objaviti finansiranje programa za podršku proizvodnje streljiva (ASAP), što će omogućiti proizvodnju preko dva miliona granata do kraja 2025. godine.

Von der Leyen kaže da rat možda nije izgledan, ali da nije ni nemoguć.

“Ne bi trebalo prenapuhivati mogućnost rata, ali treba biti spreman za to, a pripreme počinju potrebom da se hitno izgrade i modernizuju oružane snage država članica. U tome bi Evropa trebala težiti razvoju i proizvodnji nove generacije borbene operativne sposobnosti i osigurati da ima dovoljnu količinu materijala i tehnološke nadmoći koja bi nam mogla trebati u budućnosti. To znači snažno jačanje naših kapaciteta u odbrambenoj industriji u sljedećih pet godina”, rekla je predsjednica Komisije.

(Vijesti.ba)