Zemljotresi danima drmaju ‘Jadransku mikroploču‘

Sarajevsko područje prije nekoliko dana zatresla su dva zemljotresa - jači je bio magnitude 4,2 po Richteru.

Osim toga, šire dubrovačko područje su cijelu sedmicu pogađali umjereno jaki zemljotresi. Posljednji, jučerašnji je pogodio područje pored Mljeta jačinom 4,9 stepeni po Richteru. Prije toga, kažu podaci ESMC-a, tri su zatresla Pelješac i Neum – najjači je bio 3,8 stepeni - a potom je jutros jedan zatresao okolinu albanskog grada Elbasana 200 kilometara dalje, piše Jutarnji list.

Seizmolozima je dobro poznata građa i tektonika Jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova. Upravo Dubrovnik leži na granici nekadašnje tzv. Adria ploče koja je nekada bila puno veća, a danas je raznim procesima ‘pojedena‘ i spala na veličinu Jadranskog mora. Dubrovačko područje trusno područje poznato je po snažnim zemljotresima (najpoznatiji u 17. stoljeću uzrokovao je katastrofu i tsunami).

Šta li se sada događa na tom području, je li došlo do aktivacije, buđenja Jadranske mikroploče, kolege sa Jutarnjeg lista su upitale zagrebačku seizmologinju Ines Ivančić. Ona kaže "nema nikakvog buđenja, sve je to uobičajeno".

"To područje u Jadranskom moru je jedno od seizmički najaktivnijih područja. Aktivnost tamo nije neobična, a kako su epicentri tipično duboko u moru, mogu se tek osjetiti na obali. Dakle, nema nikakvog buđenja, zemljotresi su tamo uobičajeni, a ono što neprestano naglašavamo i ponavljamo jest da ih je ipak nemoguće predvidjeti", govori.

Seizmologinja nerado govori o mogućnosti velikog, razornog zemljotresa koji bi slijedio seriju manjih. Spominje dubrovački zemljotres iz 1667. godine, kao i stonski iz 1996. godine, oba preko 5 stepeni po Richteru, kao primjere mogućih jakih zemljotresa.

"Imamo dosta podataka i dugu seizmološku tradiciju. Ono što sigurno znamo jest da će zemljotresa biti, ali kojim intenzitetom teško je predviđati. Očekivano, nakon petrinjskog zemljotresa svi su sada još uvijek jako osjetljivi na podrhtavanje pa i na potrese koji su dosta udaljeni od obale", zaključuje.

(Vijesti.ba)