Grad Doboj uplatio novac firmama koje su radile nasip u vrijeme poplava 2014. godine

Dvojac terete za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta, odnosno za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

Kršić je u banjalučkom Okružnom kazao da su određena preduzeća koja su radila na izgradnji nasipa tužila Doboj jer su mobilisani u vrijeme poplava da rade izgradnju nasipa.

Inače je bio i član Štaba za vanredne situacije grada Doboja, a taj štab sastajao se više puta i uoči i na dan poplave.

Kako je naveo uoči poplava 14. maja 2014. godine članovi štaba su se sastali na lokalitetu potoka Liješanj gdje se uliva u rijeku Bosnu.

"Sagledavali smo situaciju i odlučeno je da se radi nasip uz potok i bila je tu mehanizacija koja je odmah počela sa radom. Bili su i policajci koji su govorili stanovništvu koji su tu u blizini vode da treba da se evakuišu. Radilo se oko kilometar dugom nasipu", rekao je Kršić.

Dodao je da je na licu mjesta bilo i lokalno stanovništvo koje je negodovalo zbog evakuacije.

"Govorili su da je bila slična situacija i ranije 2010. godine i da nije došlo do poplave te da neće ni sada. Na toj sjednici je tada odlučeno i da se radi nasip uz Bosnu u dužini od oko dva kilometra od željeznog mosta" pojasnio je Kršić.

Naveo je da je sjednica Štaba za vanredne situacije održana i ujutro na dan poplave oko 7.30 časova i trajala je kratko.

"Upoznati smo sa stanjem i da je rijeka Bosna nadošla. Govorili smo o evakuaciji stanovništva na lokalitet stare kasarne u slučaju poplave. Nije bilo konkretnih odluka, a znam da je proglašeno vanredno stanje i to je uradio gradonačelnik. Ne znam tačno kada je proglašeno", rekao je Kršić.

Potvrdio je da je oko osam časova ujutro čuo sirene za opasnost i da tada još uvijek nije bilo poplave.

"Otišao sam po djecu u vrtić, te u market, a zatim ih odvezao kući.Opet sam se vratio na posao i dok sam išao ka opštini vidio sam da voda nadolazi iz pravca Usore i da je već u gradu. Tada sam odvezao auto na uzvišenje i otišao kući. Gdje sam ostao. Voda je oko moje zgrade bila oko četiri metra", rekao je Kršić.

Bivši skladištar Vatrogasne jedinice u Doboju Radovan Erceg kazao je da je u njihovim skladištima opremu čuvala i Civilna zaštita i da su kad je on došao 2005. godine imali jedan čamac sa motorom.

"Taj čamac je posuđivan Kajak klubu u Doboju, a kasnije je sa njega otuđen motor. Bilo je i druge opreme Civilne zaštite, a najviše za gašenje požara. Bilo je i reflektora, rezervoara za vodu od tonu i po i pet tona", rekao je Erceg.

Pojasnio je da u vrijeme poplava 2014. godine Civilna zaštita imala jedan čamac koji je bio i vlasništvo Vatrogasne jedinice.

"To je bio naš zajednički čamac, a onaj od ranije vlasništvo Civilne zaštite nije vraćen. Civilna zaštita je u vlasništvu imala skladište s pijeskom na lokalitetu kasarne, gdje bilo i vreća", rekao je Erceg koji je sad u penziji.

Optužnica Petrovića i Vidakovića tereti da su u periodu poplava od 13. do 17. maja 2014. godine svjesno skršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama te da nisu postupali po propisima i planovima usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima.

Štete pričinjene u poplavi procijenjene su na oko 173 miliona maraka od čega se 123 miliona odnosi se na štetu u privredi. Šteta pričinjena građanima procijenjena je na 46 miliona KM, dok je oko 3,8 miliona maraka pričinjeno štete na putnoj infrastrukturi.

(Vijesti.ba)