Hrvatska uvodi služenje vojnog roka, ministar najavio tri moguća scenarija

"Uskoro ćemo imati tri prijedloga, odnosno, tri scenarija dužine vojnog roka. Idući tjedan bismo to trebali imati. Nakon toga uputit ću to na uvid premijeru i predsjedniku pa s premijerom dogovarati daljnje korake, kako i na koji način, i od kada provoditi vojni rok", rekao je on.

"U ovom trenutku nećemo o trajanju. Nevjerojatno je da javnost više zanima koliko će trajati umjesto kakav mu je smisao. Ove godine ga nećemo stići provoditi jer je potreban ozbiljan infrastrukturni zahvat. To je veliki logistički i financijski projekt. Nije to usputni posao, to je ozbiljan posao i treba ga dobro pripremiti. Kad krene, ne smije biti nikakvih zastoja", dodao je i odgovorio je i na pitanje ko će sve morati služiti vojni rok.

"Svi vojni obveznici, a tamo će naučiti vojne vještine. O dužini nećemo licitirati. Iz moje perspektive, tri mjeseca su sasvim dovoljna za usvojiti osnovne vojne vještine. Kako i na koji način će oružane snage predstaviti model, ne mogu govoriti", rekao je ministar.

"Postoji nešto što se zove baratanje ubojitim sredstvima. Nakon toga postoji i jedan dio koji se odnosi na znanje, taktiku, primjenjivanje taktike u određenim situacijama, bilo da se radi o obrani, napadu… Postoji i treći dio – fizička priprema. Za to je dovoljno tri mjeseca, čak i ako ste u potpunoj fizičkoj nepripremljenosti. Za taj se period može postići da od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, može otrčati 30 kilometara s opremom", naveo je Anušić.

On je dodao da, "kad govorimo o onima koji bi išli u obuku, to je oko 17.000 mladića".

"Zato kažem da to nije posao koji se može napraviti za mjesec dana, to je posao koji treba ozbiljne pripreme. Naravno, mogu se javiti i žene, no obaveza kao takva za njih ne postoji. Postoji i priziv savjesti, što znači da osoba koja se na njega pozove, ne mora služiti vojni rok. Zato, poraditi na motivaciji", dodao je Anušić i istakao da je "za očekivati otpor ovoj ideji".

“Bit će ga. Imali smo ankete i 73 posto bilo je za, 27 posto nije bilo. Moramo biti svjesni da nije vojni rok samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob. Nije njegova svrha samo odlazak u rat, nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge. Od spavanja na vrijeme, neimanje laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima. Vojna izobrazba nema alternative, ili je imamo ili je nemamo, civilna zaštita to ne može zamijeniti. U slučaju vojne ugroze, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili ne. S njom će biti svakako lakše", rekao je Anušić.


(Vijesti.ba)