Konaković: Prioritet tehničke izmjene Izbornog zakona

„Još jedan od dobrih sastanaka. Nisu ovo ugodni razgovori. Ovo su razgovori s političkim vukovima koji dobro znaju šta hoće. Oni imaju neke zahtjeve koji za nas nisu prihvatljivi, ali oni to konstantno traže, a s druge strane mora se razgovarati. Moramo dati sve od sebe da pokušamo iskoristiti ovu priliku, Evropa je po prvi put korektna i konkretna“, naveo je Konaković.

Upitan šta je novost nakon ovog sastanka, kaže:

„Ovdje smo bili konkretniji. Imamo ovdje prednost u cijelom procesu, imamo kraj ove utrke u kojoj se već vidi datum, imamo obavezu da do kraja februara isporučimo ove zakone kako bi neke zemlje - Holandija, Njemačka, Švedska - odobrile kroz svoje parlamente otvaranje pregovora. Politički akteri to znaju. Smatram ovaj sastanak dobrim, i načelno dogovor je vrlo kvalitetan. Sad treba ići u njegovu implementaciju. Radne grupe će u kratkom periodu, 4-5 dana izbrusiti dokument koji stoji već dugo na stolu, i da ćemo onda ostati u završnici oko tih spornih političkih pitanja na još jednom sastanku, a onda sjednice oba doma parlamenta kako bismo pokušali usvojiti. Ako to uradimo, napravit ćemo veliku stvar“, poručio je on.

O verbalnom sukobu s Miloradom Dodikom kaže da je biti na meti političara u ovakvoj zemlji kompliment. Na puno različitih stvari Dodik i ja gledamo različito, kaže Konaković.

„Njegov odnos prema našoj historiji, genocidu, činjenica da nas i dalje naziva muslimanima, umjesto Bošnjacima… to samu činjenicu da se sastajemo ponekad čini mučnim. Radije bih da ne idem na te sastanke, da iz kuće pošaljem zapaljivu poruku, ali da smo tako radili mi ne bismo bili ovdje gdje smo danas“, pojasnio je.

BiH danas ima najbolji izvještaj u svojoj historiji, Evropska komisija je preporučila uslovno otvaranje pregovora, na stolu je ponuda od dvije milijarde KM za projekte, govori se o integraciji u evropsko tržište, ističe Konaković.

„Zbog toga vrijedi otići na te sastanke, progutati neku knedlu i žabu, ali nije lako“, dodao je.

Na pitanje zašto Milorad Dodik i Dragan Čović ucjenjuju snimcima sa sastanaka, odgovara:

„Ne zanimaju nas ti snimci, ja bih volio da ih puste. Imamo mi snimke i sa današnjeg sastanka. Mi smo ozbiljni u ovoj priči, mi radimo svoj posao zbog svih ljudi u ovoj zemlji, nema ništa kompromitirajuće u tim snimcima. Imaju teški pregovori, možda bi bilo dobro da ljudi čuju kako se nadmudruje. Ipak se ide ka nekim rješenjima. Uporedite ovaj mandat od samo godinu dana s mandatom prethodne vlasti, vidjet ćete koliko ipak ima rezultata“, tvrdi Konaković.

On je dodao:

„Vremena ima još tačno propisanih nekoliko sedmica i onda pada zavjesa na jedan proces u kojem je cijeli svijet imao priliku vidjeti pravo lice nas političara u BiH“.

Naglasio je da je Trojka napravila veliki iskorak.

„Praveći kompromise, a nijedan na štetu države, vodili dijaloge, išli na razna mjesta, rezultati su zaista bolji. Ovo danas je od Dodika bilo korektno, javni nastupi, te ucjene, mi se ne palimo na to“, kategoričan je on.

Pojasnio je i zašto je Trojka s Dodikom uopšte počinjala priču o Ustavnom sudu BiH, a s Čovićem o izbornom zakonu, kada to u ovoj fazi nije uslov za bilo šta.

„Izborni zakon u ovoj fazi je uslov. Tehničke izmjene su uslov. Predstavnici njemačke vlasti koji su ovih dana bili u BiH - danas sam razgovarao s ministricom za EU - ona kaže da je jedan od najvažnijih uslova za Njemačku izmjena izbornog zakona u dijelu integriteta. Volio bih da to riješe domaći političari. Izmjene ustava su naša obaveza iz 14 prioriteta. Mi izborno zakonodavstvo gledamo kroz taj proces koji je obavezan. Moramo implementirati presude međunarodnih sudova. To su obje ustavne obaveze iz evropske priče. Mi imamo viđenje Ustavnog suda u budućnosti, imamo stav o stranim sudijama, stav o tajmingu, o tome se treba razgovarati. Izglasat će se samo kad se dogovorimo. Isto je s izbornim zakonom“, poručio je Konaković.

Odgovorio je i na pitanje zašto je sporan zakon na osnovu kojeg je svojevremeno u Predsjedništvo BiH izabran i Dragan Čović.

„Svaki put sam u hrvatskim medijima branio legitimitet izbora Željka Komšića, koji je legalan i zakonito izabran član Predsjedništva BiH. Prije mene je kao vizionar o tome govorio Haris Silajdžić da to nije dobro, ja cijenim te odnose Bošnjaka i Hrvata vrlo važnim. Poslije mene su to govorili - Bakir Izetbegović, da nećemo jedni drugima birati kandidate, govorio je to Fahrudin Radončić, reis Kavazović. I dalje tako mislim. Bio sam spreman na dogovor zato što je HDZ pristao na brisanje etničkog prefiksa. To su bili građanski iskoraci. U okviru tog dogovora mi smo spremni rješavati to pitanje. Pojedinačno, nismo u ovom trenutku, prioritet su tehničke izmjene izbornog zakona i CIK koji je političko tijelo“, zaključio je Konaković.