Postignuta rekordna proizvodnja energije u nuklearnoj fuziji

Koristeći Joint European Torus (JET) - ogromnu mašinu u obliku krofne poznatu kao tokamak - naučnici su izdržali rekordnih 69 megajula fuzijske energije u trajanju od pet sekundi, koristeći samo 0,2 miligrama goriva.

Nuklearna fuzija je isti proces koji pokreće sunce i druge zvijezde i naširoko se smatra svetim gralom čiste energije. Stručnjaci su radili decenijama kako bi ovladali veoma složenim procesom na Zemlji, a ako to urade, fuzija bi mogla generirati ogromne količine energije uz male količine goriva i emitovati nula ugljika koji zagrijava planetu u tom procesu, prenosi Energetika.ba

Naučnici su hranili tokamak deuterijumom i tricijumom, koji su varijante vodonika koje će najverovatnije koristiti buduća komercijalna postrojenja za fuziju.

Da bi proizveo fuzionu energiju, tim je podigao temperaturu u mašini na 150 miliona stepeni Celzijusa – oko 10 puta toplije od jezgra Sunca. Ta ekstremna toplota prisiljava deuterijum i tricijum da se stapaju i formiraju helijum, proces koji zauzvrat oslobađa ogromne količine toplote.

Tokamak je obložen jakim magnetima koji drže plazmu unutra. Toplota se zatim iskorištava i koristi za proizvodnju električne energije.

Eksperiment je posljednji te vrste za JET, koji radi više od 40 godina.

Njegov posljednji eksperiment — i novi rekord — obećavajuće vijesti za novije fuzijske projekte, rekao je Ambrogio Fasoli, izvršni direktor EUROfusiona, konzorcija od 300 stručnjaka koji stoji iza eksperimenta. Ukazao je na ITER, najveći tokamak na svijetu koji se gradi u južnoj Francuskoj, i DEMO, mašinu koja je planirana da prati ITER s ciljem proizvodnje veće količine energije, poput prototipa fuzionog postrojenja.

“Naša uspješna demonstracija operativnih scenarija za buduće mašine za fuziju kao što su ITER i DEMO, potvrđena novim energetskim rekordom, ulijevaju veće povjerenje u razvoj fuzijske energije,” rekao je Fasoli u izjavi.

Dok bi energija fuzije bila promjena igre za klimatsku krizu – koju prvenstveno izazivaju ljudi koji sagorevaju fosilna goriva – to je tehnologija kojoj će vjerovatno trebati mnogo godina da se komercijalizuje. Dok se potpuno razvije, bilo bi prekasno da se koristi kao glavni alat za rješavanje klimatskih promjena, kaže Aneeqa Khan, istraživačica za nuklearnu fuziju na Univerzitetu u Manchesteru.

I ostaje bezbroj izazova. Khan ističe da je tim koristio više energije za izvođenje eksperimenta nego što je proizveo, na primjer.

„Ovo je sjajan naučni rezultat, ali smo još daleko od komercijalne fuzije. Izgradnja fuzijske elektrane također ima mnogo inženjerskih i materijalnih izazova”, rekla je. “Međutim, ulaganja u fuziju rastu i mi ostvarujemo stvarni napredak. Moramo da obučimo ogroman broj ljudi sa veštinama za rad na terenu i nadam se da će se tehnologija koristiti u drugoj polovini stoljeća.”

Rekord je objavljen istog dana kada je služba Evropske unije za praćenje klime i vremena, Copernicus, potvrdila da je svijet po prvi put premašio prag globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa u periodu od 12 mjeseci.

Naučnici su više zabrinuti za dugotrajno zagrijavanje iznad tog praga, ali to je simboličan podsjetnik da svijet juri ka nivou klimatskih promjena na koji će se teško prilagoditi.

Nauka o klimi pokazuje da svijet mora skoro prepoloviti svoje emisije stakleničkih plinova ove decenije i dostići nultu neto emisiju do 2050. kako bi globalno zagrijavanje zadržalo spiralno do katastrofalnih nivoa. To znači brzi prelazak sa fosilnih goriva, poput uglja, nafte i plina.

(Vijesti.ba)