BHRT: Ukoliko ne bude rješenja, prekidamo emitovanje!

"Nikad nije formirano četvrto pravno lice, korporacija koja je trebala obavljati funkcije za sva tri javna emitera. Nikad nije primjenjen član o raspodjeli takse i marketinga. Istina, taksa se do 2017. godine raspoređivala po sistemu 50% BHRT-u, po 25% entitetskim emiterima. Drugi dio tog člana, koji tretira raspodjelu sredstava od marketinga po istom principu, nikad nije implementiran. Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale kao i visoki predstavnici, ali nije bilo nikakvih adekvatnih rješenja", kazao je.

Također naglašava kako u tekućoj godini i dalje nema prebacivanja sredstava od marketinga, ali naglašava da je glavni razlog današnjeg okupljanja što nema ni poštovanja člana 23. zakona o Javnom servisu koji se odnosi na raspodjelu sredstava od RTV takse.

RTRS samostalno istupa iz sistema

"Naime, 2017. godine RTRS samostalno istupa iz tog sistema, sklapa poseban ugovor s Poštama RS i prikupljaju sredstva od RTV takse po osnovu tog zakona u RS. Od tog momenta ne prebacuju ni jednu marku RTVBH, 50 % i 25% RTV FBiH. U pokušaju da se spasi što se spasiti može, do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate RTV takse, u to vrijeme BHRT i RTV FBiH sklapaju ugovor sa Elektroprivredom BiH o naplati RTV takse", objašnjava.

Kaže da je u to vrijeme nepovoljno po BHRT bila činjenica da je dogovoreno da sredstva koja Elektroprivreda prikupi budu uplaćivana na račun RTV FBiH i da nakon toga se BHRT-u proslijedi 50 posto. Tada se, po tom pitanju, dodaje, nije moglo uraditi ništa iz perspektive BHRT-a.

"RTRS je nezakonito zadržala 52 miliona i 800.000 KM a RTV FBiH 19 miliona i 830.000, a BHRT je za taj period u minusu 72 miliona i 600.000 KM", kazao je.

Objasnio je da je došlo vrijeme da BHRT kaže da u ovakvom okruženju više ne može obavljati svoju funkciju. Objasnio je i koje rješenje je BHRT predlagao za nastavak funkcionisanja, ali kaže da za to nije bilo podrške iz Federalne TV.

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a, na početku obraćanja je, govoreći o Zakonu o Javnom RTV servisu kazao kako je BHRT od 2005. godine, kada je usvojen ovaj Zakon, u startu bio "neželjeno dijete" jer nikada nije bio implementiran na način kako je zamišljen i usvojen.

"Postojala je ideja da nakon isteka ugovora s Elektroprivredom napravimo jednu malu promjenu u tom aneksu pa da umjesto na račun Federalne novac sliježe na račun BHRT-a koji bi nakon toga u zakonskim omjerima rasporedio taksu. Nažalost, na sastanku nije bilo spremnosti nelegalnog menadžmenta RTV FBiH da se to implementira. RTV FBiH je insistitrala da ostane status quo i da i dalje nelegalno zadržavaju 25 posto takse koja im ne pripada i da cifru od skoro 20 miliona nastavljaju povećavati nauštrub BHRT-a", kazao je.

Djelatnici u nelegalnom statusu već 10 godina

Objasnio je zašto je člana Upravnog odbora i generalnog direktora nazvao "nelegalnim članovima".

"Po svim revizorskim izvještajima od 2013. godine nije produžen mandat ni upravnom odboru ni generalnom direktoru RTV FBiH. Dakle, 10 godina ljudi rade u nelegalnom statusu", kazao je.

Kaže da je BHRT pokušavao "radi mira u kući" naći neka rješenja i da su trpili dugovanja.

"Nažalost, to nije donijelo rezultat. Ako bismo sada potpisali isti ugovor o naplati takse kao u prethodnih šest godina, to bi nas odvelo u ambis. Sva naša dugovanja bismo mogli nabrajati beskrajno. Država nikad nije odradila svoj dio posla. Došlo je vrijeme da ovo više ne može funkcionisati. Dok se ne napravi neko rješenje na državnom nivou, sve su ovo neka prelazna rješenja koja su nas dovela do ovog stanja da su dva entitetska servisa jako bogata, dakle utržili su ovim načinom naplate takse ogromna milionska sredstva, a BHRT doveli u ogromnu finansijsku dubiozu. Važno je da javnost zna o čemu se ovdje radi, da ne postoji slika da se BHRT stalno nešto žali", kazao je.

Podrška vlasti na entitetskim i državnim nivoima samo deklarativna

Anel Nurković, član upravnog odbora Samostalnog sindikat radnika u BHRT-u kazao je kako je u prethodnom periodu održano nekoliko sastanaka s predstavnicima vlasti na entitetskom i državnom nivou.

"Priča je uvijek ista. Svi oni su rekli da će podržati javni servis. Ta neka podrška postoji godinama, a do sada se uradilo vrlo malo. Radnici BHRT-a su koleteralna šteta maćehinskog odnosa države prema svojoj instituciji. Čak 60 posto radnika BHRT-a ima primanja ispod 800 KM. Možete shvatiti u kakvom stanju su naši novčanici. Prije 10 godina potrošačka korpa je bila 1.200 KM i tad smo nekako mogli da se uklopimo. Sada smo mi došli u vrlo tešku situaciju iz koje mi kao radnici ne vidimo šta se može uraditi", kazao je.

Pozvao je međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika da izvrše pritisak na domaće vlasti da ne dozvole da BHRT od 1. januara više ne postoji.

Podsjetit ćemo, u utorak je Upravni odbor BHRT-a uputio pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom finansijske situacije u kojoj će se naći Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH.

"Razmatrajući finansijski plan BHRT-a za 2024. godinu, na sjednici održanoj 19. decembra, Upravni odbor je zaključio da će naredna godina biti krajnje rizična za poslovanje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. Neizvjestan je i dosadašnji prihod od naplate RTV takse, ali i sa takvim prihodom RTV BiH gomila gubitke i ne može ni minimalno isfinansirati svoje programske obaveze", naveo je Upravni odbor.

Kako su napomenuli, ugovor sa JP Elektroprivreda BiH o prikupljanju RTV takse uz račune za isporučenu električnu energiju ističe posljednjeg dana ove godine, a novi još nije potpisan. Rukovodstvo BHRT-a zatražilo je da se u novom ugovoru sa Elektroprivredom BiH implementira raspodjela prihoda, koji bi bio zasnovan na Zakonu o Javnom RTV sistemu u BiH, ali još nema dogovora o ovom pitanju. Po tom modelu, BHRT-u bi trebalo pripasti 75 posto od prikupljene takse u Federaciji BiH.

Upravni odbor je tada podsjetio da dug RTRS-a prema BHRT-u već premašuje 80 miliona KM, što predstavlja razliku naplaćene u odnosu na pripadajuću taksu koja je trebala biti uplaćena BHRT-u. Radiotelevizija Federacije BiH duguje BHRT-u oko 15 miliona za pružene usluge.

"RTRS u potpunosti ignoriše zakonsku obavezu raspodjele prihoda od prikupljene RTV takse, i od sredine 2017. godine na račun BHRT-a nije uplatio nijednu konvertibilnu marku. RTV taksa u Federaciji BiH naplaćuje se samo na prostoru na kojem JP Elektroprivreda BiH vrši naplatu isporučene električne energije. BHRT se tako našao u makazama nepoštivanja Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH, s jedne, i ignorantskog odnosa vlasti, s druge strane. BHRT nema uticaja na prikupljanje prihoda jer to nadležnost entitetskih servisa, a s druge strane se gomilaju obaveze, raste gubitak sa stalno otvorenom prijetnjom blokade računa od strane dobavljača", ističe Upravni odbor BHRT-a.

Podnesene tužbe

Također, jučer je Javni RTV servis za Vijesti.ba potvrdio da je podnio, u skladu sa zakonskim propisima, tužbe nadležnim sudovima, a zbog neuplaćivanja sredstava entitetskih javnih servisa.

Kako nam je kazano, sudski procesi su u toku, a i krivične prijave su jedna od opcija koja je na stolu.

U pismu je dalje navodeno kako se iz dana u dan problemi usložnjavaju. Oprema čija je starost četrdeset godina je na izdisaju, zgrada se slabo održava zbog nedostatka sredstava, nema ulaganja u novu opremu, a poseban problem predstavlja fluktuacija kadrova. Dvije trećine zaposlenih, oni čine tehničko osoblje i snimatelje, plaćeni su ispod 800 KM mjesečno. Novinarski kadrovi zarađuju nešto iznad prosjeka u Federaciji BiH, što dovodi do odljeva izraslijih kadrova.

"Očajna finansijska situacija BHRT-a nije nepoznata javnosti i političkim faktorima, i ona je rezultat sistemskog urušavanja zakonodavne arhitekture na kojoj počiva sistem javnog RTV emitiranja u BiH. Agonija traje godinama, ali se ništa ne poduzima. Tokom ove godine menadžmentu i Samostalnom sindikatu radnika u BHRT-u dato je pregršt obećanja, ali se ništa nije realiziralo. Također, od najavljenih zakonskih promjena i formiranja radnih grupa unazad dva mandata, nije ništa konkretno urađeno", navodi Upravni odbor.

"Ako ovakvo stanje potraje, upozoravaju, prijeti opasnost da Bosna i Hercegovina ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju, uprkos činjenici što je to jedan od 14 uslova koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU). Upravni odbor i Manadžment BHRT-a pozvali su domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU", navodeno je u pismu Upravnog odbora BHRT-a koje potpisuje predsjedavajući Elvir Lemeš.

(Vijesti.ba)