Stoltenberg: Zabrinuti smo zbog BiH i Kosova; Putin planira još rata

Šef NATO-a je tom prilikom rekao da Savez prati situaciju na Zapadnom Balkanu.

- Imamo ozbiljne brige po pitanju sjevera Kosova, te secesionističke i retorike podjela u Bosni i Hercegovini, rekao je Stoltenberg i u tom kontekstu pomenuo negativan uticaj koji dolazi od strane Rusije.

On je rekao da će NATO učiniti sve da sačuva stabilnost regiona.

- Imamo prisustvo tamo, pojačali smo ga na Kosovu, rekao je.

Najopasnija situacija u svijetu posljednjih decenija 

"Suočavamo se sa najopasnijim svijetom u posljednjim decenijama, sa ratom u Ukrajini i na Bliskom istoku", kazao je na početku govora Stoltenberg.

Ukrajina će postati članica NATO-a uz reforme

"Ukrajina će postati članica NATO-a", rekao je generalni sekretar vojnog saveza Jens Stoltenberg.

"Saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica NATO-a. Na sastanku [Nato-Ukrajina] dogovorićemo preporuke za Ukrajince, dok nastavljamo da podržavamo Kijev na ovom putu ka članstvu u NATO-u. Međutim, svi saveznici se i dalje slažu da je punopravno članstvo i dalje nemoguće usred rata, čak i dok se nastavljaju načini za približavanje Ukrajine i NATO-a", dodao je on.

"Ovog mjeseca Njemačka i Holandija su obećale 10 milijardi eura za Ukrajinu", dodao je on.

Rumunija je dodala F16 centar za obuku ukrajinskih pilota. Saveznici, uključujući SAD i Finsku, šalju više protuzračne odbrane i municije kako bi zaštitili ukrajinske gradove od ruskih napada.

Švedsko članstvo u NATO-u "sve učiniti sigurnijim"

Stoltenberg je također rekao da će švedsko članstvo u NATO-u "sve učiniti sigurnijim" i pozvao Tursku i Mađarsku da završe ratifikaciju.

Stoltenberg kaže da će Ukrajina biti slobodna da pregovara o kojem god miru želi da se dogovori sa Rusijom, kada i ako dođe vrijeme za mirovne pregovore.

"Naša odgovornost je da podržimo Ukrajinu i da im omogućimo da oslobode što je moguće više zemlje i da ih stavimo na najbolje moguće mjesto, kada ili ako mogu početi pregovori. Ratovi su po prirodi nepredvidivi. Nismo vidjeli znake da predsjednik Putin planira mir, on zapravo planira još rata. Dakle, ono što znamo je da što više vojne podrške pružimo Ukrajini, to će njihova pozicija biti jača na bojnom polju i jača na potencijalnom pregovaračkom stolu", kazao je.

"NATO saveznici prate i provode odluke koje smo donijeli o Ukrajini i članstvu u NATO-u na našem samitu u Vilniusu u julu ove godine. Donijeli smo tri važne odluke. Prije svega, skratili smo put Ukrajine ka članstvu s procesa u dva koraka na proces u jednom koraku uklanjanjem zahtjeva za akcionim planom za članstvo Ukrajine, tako da je taj korak već napravljen.

Drugo, uspostavili smo Vijeće NATO-Ukrajina koje je važno tijelo gdje se Ukrajina i svi NATO saveznici sastaju za istim stolom sa istim pravima, istim obavezama, i to je tijelo u kojem možete zajedno donositi odluke, tako da to pokreće Ukrajinu naravno znatno bliže NATO-u uspostavljanjem tijela za donošenje odluka. To vijeće će se ove sedmice prvi put sastati na nivou ministara vanjskih poslova.

Treće, dogovorili smo sveobuhvatan, suštinski program za osiguranje pune interoperabilnosti između ukrajinskih snaga i NATO snaga. To će im naravno pomoći i da nam se približe, da su sposobniji da djeluju zajedno sa NATO snagama. Povrh toga, naravno, činjenica da NATO saveznici isporučuju F-16, borbene tenkove, artiljeriju, obuku; sve je to na vrlo praktičan način, pomažući Ukrajini da se približi NATO-u jer su sve sposobnije da djeluju i rade zajedno sa NATO vojnicima i baziraju se na NATO doktrinama i procedurama obuke.

Prerano je reći šta ćemo tačno donijeti na samitu u Washingtonu. Svi saveznici se slažu da usred rata punopravno članstvo nije moguće, ali naravno da ćemo nastaviti da razmatramo kako možemo još više približiti Ukrajinu i NATO", kazao je Stoltenberg.

U epohalnom potezu, ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a treba da se dogovore o putu za članstvo Ukrajine u alijansi, što je potvrdio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Ovaj značajan korak, zakazan za 28.-29. novembar, je odgovor na sve veću želju Ukrajine da se pridruži zapadnim odbrambenim strukturama usred sukoba koji je u toku i prijeteće prijetnje u regionu.

Put Ukrajine ka članstvu u NATO-u

Preporuke, kada budu dogovorene, ponudit će Ukrajini neophodne smjernice o reformama i koracima potrebnim za usklađivanje sa standardima NATO-a i kriterijima za članstvo. Ovaj razvoj događaja je svjedočanstvo ozbiljnih težnji Ukrajine da se pridruži zapadnom vojnom savezu, što je potez koji je izazvao razdor sa Rusijom. Dok Ukrajina planira svoje odbrambene i diplomatske strategije, uloga podrške i uvjeta NATO-a bit će ključna u oblikovanju budućeg smjera nacije u smislu sigurnosti i međunarodnih saveza.

Trenutni sigurnosni scenarij

Ukrajina je u jeku rata, a agresija Rusije predstavlja značajan sigurnosni izazov. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je saveznike Ukrajine da nastave da pružaju Kijevu suštinsku vojnu podršku koja mu je potrebna. Nedavni događaji u ratnoj zoni uključuju oštećenje ruskih desantnih čamaca na okupiranom Krimu, ukrajinske pilote koji prolaze obuku za borbene avione F-16 i napade dronovima s ukrajinske i ruske strane. Vojna pomoć saveznika značajno je poboljšala izglede Ukrajine da povrati teritorije koje je okupirala Rusija.

Podrška SAD i regionalna stabilnost

Američki državni sekretar Antony Blinken prisustvovaće sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, naglašavajući posvećenost alijanse Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije. Ovaj potez također naglašava podršku SAD-a demokratiji i regionalnoj stabilnosti. U međuvremenu, Rusija navodno ponovo pokreće mrežu uspavanih agenata u Ukrajini, doprinoseći neizvjesnosti i napetosti u regionu. Nadalje, javni protesti ruskih žena koje traže povratak vojnika mobilisanih više od godinu dana u Ukrajini dodali su još jednu dimenziju sukobu.

(Vijesti.ba)