Brojne zloupotrebe bolovanja: Ovo su podaci za KS

Kada je prije pet godina javno objavljen podatak da, statistički gledano, uslijed velikog broja uzetih bolovanja u Općinskom sudu Sarajevo čak 26 uposlenika tokom godine uopće nije radilo, pokazao se sav besmisao trenutnog instituta bolovanja.

Svi su očekivali da če doći do promjene, jer bilo je jasno da aktuelni propisi ostavljaju ogroman prostor za zloupotrebe bolovanja. No nije, pa i danas broj dana bolovanja koji idu na teret poslodavca iznisi 42. Zbog sumnje u zloupotrebu iz Udruženja poslodavaca su predložili smanjenje na 15 dana.

"Ako pogledamo evropsku statistiku, velika većina evropskih zemalja, ima 0 dana bolovanja na teret poslodavca. Dakle, prvi dan kad radnik ode na bolovanje, njega plaća Fond zdravstvenog osiguranja, zato što se plaćaju doprinosi. Imamo 4 zemlje gdje je to 42 radna dana, to su Njemačka, Austrija, Hrvatska i entitet Federacija BiH, recimo 3,5 zemlje", rekao je Smailbegović, uz podatak da je evropski prosjek bolovanja 6,5 dana godišnje, a za FBiH 25, odnosno u Kantonu Sarajevo taj prosjek iznosi 22 dana godišnje.

"Imamo četiri puta više bolovanja od prosjeka EU. Mi nismo bolesna nacija, ovdje se isključivo radi o zloupotrebi bolovanja, i ovaj član ide prema smanjenju zloupotrebe na način da jednostavno čitav taj sistem koji odobrava bolovanje mora shvatiti da onda da će plate tim radnicima ići na teret Fonda odakle oni dobivaju plate, a neće ići na teret kompanija. Važno je da napomenemo da radnik ovdje nije oštećen, radnik će svoju platu za prvih 15 dana dobiti od poslodavca, poslije toga od Fonda zdravstvenog osiguranja. Ovdje će biti oštećeni oni koji zloupotrebljavaju bolovanje", rekao je Smailbegović.

U KS 2477 bolovanja dužih od 42 dana

Prema podacima koje su Vijesti.ba dobile u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, u ovom je kantonu u prošloj godini otvoreno 2477 bolovanja u trajanju dužem od 42 dana.

Najviše bolovanja u prošloj godini otvoreno je i vođeno pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Dalje slijede M54 - Bol u leđima (dirzalgija), M51 - Druge bolesti intervertebralnog diska, I10 - Esencijalna (primarna) hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, I21 - Akutni infarkt miokarda, te R24 - Vrtoglavica, omaglica. Važno je naglasiti da jedno bolovanje može imati više od jedne dijagnoze.

Na osnovu podataka Sektora za ekonomiku i finansiranje, u prošloj godini je na ime naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad izdvojeno skoro devet miliona maraka. Tačnan iznos je 8.844.418 KM.

Ovlašteni kontrolori Zavoda vrše kontrolu privremene spriječenosti za rad na osnovu zahtjeva poslodavca, a sve u skladu sa pozitivnim pravnim propisima.

Kontrola se isključivo odnosi na pravilnu primjenu odredaba Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika (Sl. novine FBiH br.3/17). Prema članu 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) je propisano da "Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove".

Prema članu 23. je propisano da “Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava”.

"U toku prethodne godine, po osnovu zahtjeva za provjeru privremene spriječenosti za rad, nakon izvršene kontrole uočeno je da 4,2% provjerenih bolovanja nije vođeno u skladu sa pravilnom primjenom odredbi Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika", rekao je za Vijesti.ba Haris Dučić stručni savjetnik za informisanje Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Iz ZZO KS su nam pojasnili i ulogu Drugostepene ljekarske komisije.

"Ova komisija se bavi privremenom spriječenošću za rad osiguranika sa područja KS. Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija ZZO KS utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika", rekao je Dučić, te nastavio:

"Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija, imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja".

"Pravilnikom je definisan drugostepeni postupak. Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. Prigovor se podnosi preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. O prigovoru rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen", zaključuju iz ZZO KS.

Vanja Vukmirović

(Vijesti.ba)