Vlada TK nastavlja s podrškom projektu izgradnje kampusa Univerziteta u Tuzli

Ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović je podsjetio da će se projekt realizovati u fazama te da će se pokušati ostvariti saradnja sa međunarodnim investitorima kako bi kompleks bio završen.

Prorektor za osiguranje kvaliteta i internu evaluaciju Univerziteta u Tuzli dr. Damir Zenunović ističe kako se došlo pred jedan od najvažnijih koraka prije otvaranja gradilišta.

- Došli smo do izrade glavnog projekta. Čekamo urbanističku saglasnost, građevinsku dozvolu i ako ne bude problema tokom tenderske procedure građevinski radovi mogli bi početi u februaru 2024. godine. U prvoj fazi imamo dogovor s Vladom TK da izvodimo radove na zgradama za četiri fakulteta i to: Ekonomski, Filozofski, Edukacijsko - rehabilitacijski i Pravni fakultet. Procjene govore da nam je potrebno sedam do osam miliona KM, a riječ je o četiri spavaone koje se nalaze u nekadašnjoj kasarni koje će biti pod jednim krovom i na taj način dobit ćemo komplelks fakulteta. Obavezali smo se da ćemo u narednom periodu Vladi TK dostaviti koji su naši daljnji planovi, ali, podsjećam, stigli smo do najvažnijeg koraka i, nadam se, skorašnjeg otvaranja gradilišta - kazao je prorektor Zenunović.

Ministar Ahmed Omerović istakao je i da će se Skupštini TK dostaviti Elaborat o spajanju Rudarske škole sa Srednjom građevinsko - geodetskom školom. Uprkos stipendiranju učenika interesovanje za Rudarsku školu je minorno, a trenutno ima samo jedan razred u trećoj godini. Eventualnim spajanjem ostat će svi smjerovi Rudarske škole koji će biti aktivirani shodno eventualnom upisu učenika.

Vlada TK danas je usvojila i tri odluke o podršci projektima u povratničkim sredinama. Odlučeno je da se podrže projekti na području Grada Živinice (vodovod), općine Banovići (sanacija mosta) i općine Osmaci (sanacija postojeće putne infrastrukture kroz projekat udruživanja novčanih sredstava sa Federalnim ministasrtvom za povratak i raseljena lica).

Na koncu usvojen je i izvještaj o žetvi strnih žita TK, a pomoćnik ministra za poljoprivredu Samid Šarac je rekao kako je 2023. godine izuzetno teška za poljoprovrednike te da po kvaliteti strnih žita i prinosima ne može se mjeriti sa prethodnom. U ovoj godini zasijano je 4.913 hektara strnih žita, najviše pšenice, što je za 407 hektara manje u odnosu na 2022. godinu.


(Vijesti.ba / FENA)