Ministarstvo pravde BiH kroz zapošljavanja kršilo zakon

Interesantno je da su revizori utvrdili da je čak i Ministarstvo pravde BIH kršilo zakon. Na čelu ministarstva je u tom periodu bio Josip Grubeša (HDZ BIH).

Naime, utvrđeno je da je ‘u svrhu obavljanja poslova drugog radnog mjesta, zaposlenicima u kontinuitetu vršena isplata naknade za prekovremeni rad’ i da je je ‘Ministarstvo angažovalo vanjske saradnike na osnovu ugovora o djelu na poslovima iz opisa sistematizovanih radnih mjesta’.

Kako se navodi u izvještaju ‘u Ministarstvu je tokom 2022. godine bilo angažovano petnaest osoba putem ugovora o radu na određeno vrijeme. Od ovog broja angažovan je jedan pripravnik na period od godinu dana, devet državnih službenika na određeno vrijeme uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH, jedna osoba na poziciji tehničkog sekretara do isteka mandata.’ Na ‘mjesto tehničkog sekretara u Sekretarijatu Ministarstva i mjesto referenta za administrativno-tehničke poslove u Sektoru za izvršenje kaznenih sankcija i rad kaznene ustanove angažovane su dvije osobe putem ugovora o radu na određeno vrijeme od tri mjeseca tokom cijele godine sa prekidima od nekoliko dana između ugovora.’ Jedna osoba je angažovana ‘na mjesto referenta tri puta po tri mjeseca uz prekide, dok je jedna osoba angažovana na period od tri mjeseca.

Kako su određene osobe više puta zasnivale radni odnos u Ministarstvu na određeno vrijeme od tri mjeseca bez raspisivanja javnog oglasa, a da se angažman do tri mjeseca vezuje za hitnost i nemogućnost u kratkom roku provođenja javnog oglasa to Ministarstvo nije postupilo u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH.

Ured za reviziju naglašava da ‘s obzirom na nadležnosti Ministarstva u pogledu davanja mišljenja o provedbi Zakona o radu u institucijama BiH te nadležnost Upravnog inspektorata, dosljedna primjena predmetnog zakona u Ministarstvu je od iznimne važnosti. Postupanje Ministarstva ima značajan ako ne i presudan uticaj na ispravno postupanje svih ostalih institucija BiH, koje svoje postupanje usklađuju sa postupanjem Ministarstva.’

Vezano za ugovre o djelu, izdaci ovih ugovora realizovani su u neto iznosu od 72.763 KM, od čega se na neposrednu potrošnju odnosi 45.040 KM, a na donatorska sredstva 27.723 KM. Na osnovu ugovora o djelu po potrebi ‘angažovano je devetnaest osoba za jednokratne usluge davanja stručnih ljekarskih usluga, procjena, predavanja na seminarima, stručne pomoći komisiji i slično u ukupnom iznosu od 13.517 KM.

Pored toga, angažovano je pet osoba po ugovoru o djelu za određene poslove koji nisu jednokratni, za što je ukupno isplaćeno 31.523 KM. Jedna osoba angažovana je tokom cijele godine za poslove čišćenja u ukupnom iznosu od 6.273 KM.

Za poslove obuke bivšeg ministra za nastupe u medijima angažovana je osoba kojoj je tokom šest mjeseci isplaćivan iznos od 1.500 KM mjesečno. U toku jedanaest mjeseci isplaćeno je ukupno 10.050 KM, za angažman osobe na poslovima obuke osoblja Ministarstva u razrješenju jezičnih nedoumica prilikom prevoda sa BHS jezika na engleski jezik i obratno.

Jedna osoba je angažovana po osnovu ugovora o djelu dva mjeseca u iznosu od 1.000 KM mjesečno za poslove obuke zaposlenih o primjeni međunarodnih i bilateralnih ugovora (od mjeseca marta ova osoba je primljena po ugovoru o radu na određeno radno vrijeme).

Također Ured upozorava i na to da je ‘nakon penzionisanja pomoćnik ministra angažovan po ugovoru o djelu za poslove usluga savjetovanja o primjeni međunarodnih ugovora uz mjesečnu naknadu od 1.200 KM uz ukupno isplaćeni iznos od 4.200 KM tokom angažmana, a što je neprihvatljiva praksa u javnom sektoru.’

Kako navode o angažmanu po ugovoru o djelu, ukoliko nije zaključen u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima, predstavlja nezakonit i netransparentan vid zapošljavanja.

(Vijesti.ba)