Hrvatski sabor obilježio Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

"Srebrenica nam pruža snažnu povijesnu lekciju, a to je da su mržnja i ekstremizam siguran put u tragediju, da se miroljubivo i napredno društvo može graditi jedino na vrijednostima suživota tolerancije i prihvaćanja različitosti“, rekla je zastupnica saborskog kluba nacionalnih manjina Emina Lekaj Prljaskaj.

Jedan od najvećih zločina počinjenih na europskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata Hrvatski sabor komemorira od 2009. godine kada je proglasio 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

U zločinima prije 28 godina ubijeno oko 8300 osoba

Oko 8300 osoba ubijeno je u zločinima prije 28 godina, koje su nakon ulaska u grad počinile vojne snage bosanskih Srba, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića. Žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Haagu prije dvije je godine Mladiću potvrdilo doživotnu zatvorsku kaznu.

Međutim, tom presudom nije završeno poglavlje procesuiranja ratnih zločina, napomenuo je izaslanik predsjednika Vlade i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

„Nakon desetljeća suđenja obiteljima žrtava dana je barem djelomična satisfakcija. U njegovom je slučaju pravda bila spora ali dostižna. Izgradnje pravednog društva nema bez kažnjavanja zločinaca i preuzimanja odgovornosti za kriminalnu prošlost“, kazao je.

Iako je sud u Haagu zločin u Srebrenici klasificirao kao genocid, i dalje prevladava njegovo poricanje, upozorio je predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadro Kulašin, koji to smatra velikim neuspjehom u suočavanju s prošlošću.

Uz to, naglasio je da je ratni zločinac uvijek ratni zločinac, bez obzira iz kojeg je naroda. „Jedan presuđeni ratni zločinac, kako sam kaže, ne žali za svime što je napravio i tvrdi da bi to sve opet ponovio, svaku sekundu.

"Ovo su strašno okrutne stvari i ne smijemo to prešutjeti“, rekao je, aludirajući na nekadašnjeg dužnosnika Herceg-Bosne Darija Kordića.

Genocid u Srebrenici posebno je bolan je su ga počinili ljudi koji su do jučer bili susjedi, kolege i školski prijatelji ubijenih žrtava, dodao je Kulašin.

Na skupu je upućena kritika međunarodnoj zajednici koja nije zaustavila masovna ubojstva iako je UN proglasio Srebrenicu zaštićenom zonom.

Ljudi ubijeni pred očima međunarodne zajednice

"Ljudi su život izgubili na najbrutalniji način samo zato što su Bošnjaci. Još je bolnija činjenica da se sve to dogodilo pred očima civiliziranog svijeta i međunarodne zajednice", napomenuo je potpredsjednik Sabora Željko Reiner.

Gotovo 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, u Europi se ponovno vodi rat zbog ruske agresije na Ukrajinu, podsjeća Reiner.

"Danas smo i mi dio međunarodne zajednice o kojoj smo maloprije govorili. Stavimo skupljanje jeftinih političkih poena u drugi plan i posvetimo se zajedničkoj borbi za demokraciju i mir", naglasio je.

Izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić upozorila je da se ne smije relativizirati riječi izgovorene s govornice ili na društvenim mrežama, jer svaki rat počinje riječima.

"Nakon svakog rata narodi govore 'nikad više', ali te riječi prečesto se i olako iznevjere, kao što vidimo na primjeru rata u Ukrajini i mnogim žarištima diljem svijeta", istaknula je Mulić, prenosi Hina.

(Vijesti.ba)