5°C
Mostar 12°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 11°C
Bihać 9°C

16.06.2023 / 14:40 BiH - Stručna analiza

Kamenolom Kuti udaljen oko 600 m od naselja, u Njemačkoj minimalna udaljenost 250 m

Kamenolom Kuti udaljen oko 600 m od naselja, u Njemačkoj minimalna udaljenost 250 m
Foto: Vijesti.ba

Zakonski u FBIH nije propisana minimalna udaljenost kamenoloma od naseljenih objekata i drugih infrastrukturnih sistema

Već duže vrijeme javnost u BIH ima prilike čuti o pokušajima mještana naselja Kuti – Livač, nadomak Mostara, da zaustave rad kamenoloma koji se nalazi pored ove lokalne zajednice.

Traže da se kamenolom izbriše iz prostornog plana i da se poništi koncesioni ugovor.

Portal Vijesti.ba se nastavlja baviti ovom temom, kako bi se čula i druga strana, ali i riječi stručnjaka i vještaka o ovoj temi.

Nakon razgovora sa brojnim stručnjacima, Vijesti.ba objavljuju dijelove stručne analize problematike u vezi sa kamenolomom koji se nalazi kod naselju Kuti – Livač, nadomak Mostara.

"Ležište Zukulja nalazi se 16 km sjeverno od Mostara. Zemlja na kojoj se nalazi ležište je vlasništvo šumskog preduzeća. Najbliže naselje Kuti je udaljeno oko 600 m".

Zakonska osnova

"U FBiH Zakon o rudarstvu i Pravilnici koji proizilaze iz Zakona nisu definisali propisanu minimalnu udaljenost kamenoloma od naseljenih objekata i drugih infrastrukturnih sistema, a na kojim se primjenjuje diskontinuiranim sistemom eksploatacije.

U nekim zemljama EU propisi definišu minimalnu udaljenost kamenoloma od najbliže naseljenih i ostalih infrastrukturnih objekata (npr. u Njemačkoj je min.udaljenost od ivice eksploatacionog prostora 250 m, a u nekim zemljama najmanja udaljenost je i do 100 m)"".

Zaključak

"Kada je u pitanju uticaj eksploatacije na stanovništvo i objekte koji gravitiraju predmetnom ležištu „Zukulja“ može se zaključiti da pravilnim izborom sistema eksploatacije, parametara bušačko-minerkih radova, korištenjem savremene opreme i uređaja rada, odnosno izvođenjem radova eksploatacije u skladu sa „Glavnim rudarskim projektom“, te pridržavanjem svih tehničkih mjera i mjera zaštite na radu, koje propisuje Zakon o rudarstvu i Pravilnici koji iz istog proizilaze, negativni uticaji biće svedeni na najmanju moguću mjeru na sve sastavnice okoliša.

VAŽNA napomena: U skladu sa novim Zakonom o zaštiti okoliša (Službene novine br.15/21), a u skladu sa Uredom kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu (Službene novine FBIH br. 51/21, 74/22), niti u PRILOGU I – Lista pogona i postrojenja za koje FMOIT izdaje okolinsku dozvolu, a niti u PRILOGU II – Lista pogona i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu, ekstraktivna industrija (u koje spadaju rudarski objekti – površinski kopovi – kamenolomi) ne podliježe obavezi ishodovanja Okolinske dozvole.

Ovo govori u prilog tome da nova Zakonska legislativa iz oblasti zaštite okoliša ne tretira ove pogone i postrojenja kao pogone koji imaju značajan uticaj na sastavnice okoliša.

Novom Zakonskom legislativom propisane su opće mjere koje svaki pogon, a koji nije u obavezi ishodovanja okolinske dozvole, mora primjenjivati u toku svog rada, odnosno u ovom slučaju u toku trajanja eksploatacije, a što u slučaju rudarske djelatnosti strogo definiše Zakon o rudarstvu i Pravilnici koji iz njega proizilaze".

Primjeri lokacija sličnih kamenoloma na teritoriji FBiH

"U skladu sa „Izvještajem o rezervama nemetaličkih mineralnih sirovina Federacije Bosne i Hercegovine (stanje na dan 31.12.2020.godine)“, koji je izradio Federalni zavod za geologiju – Sektor za mineralne sirovine, na području FBiH istražena su ukupno 34 ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena od kojih je 18 ležišta krečnjaka i 3 ležišta dolomita, dok su ležišta agregata istražena na 153 ležišta, od kojih je krečnjaka 60 ležišta, a dolomita 71 ležište.

Kada govorimo o lokaciji nekih od ležišta na teritoriji FBiH velika većina otvorenih ležišta (kamenoloma) nalaze se u neposrednoj blizini naseljenih mjesta i magistralnih saobraćajnica.

Nebrojano je primjera lokacije kamenoloma na kojima se obavlja eksploatacija arhitektonsko-građevinskog kamena, a koji se nalaze uz magistralne saobraćajnice, u blizini naseljenih objekata, a koje nemaju alternativno rješenje promjene lokacije zbog položaja samog ležišta mineralne sirovine.

Svi ovi kamenolomi imaju odobrenja za eksploataciju i okolinske dozvole izdate od strane nadležnih Ministarstava u FBiH:

-kamenolom "Duboki potok" lociran u mjestu Duboki Potok općina Srebrenik

- u sklopu preduzeća „Jablan“ d.o.o. Srebrenik nalazi se kamenolom „Jablan“ u neposrednoj blizini magistralnog puta M18 u blizini naseljenih kuća


- u sklopu preduzeća „Jata Group“ uz samu magistralnu cestu M18 nalazi se kamenolom u neposrednoj blizini naseljenih objekata



- kamenolom „Hrastić“ preduzeća „Geoinženjering“ d.o.o.Kladanj



- kamenolom krečnjaka „Maskara“ općina Bihać preduzeća „Bihacit-Ikić“ d.o.o. Bihać,



- kamenolom „Ostrožac“ preduzeća „Đuzelić“ d.o.o. Cazin


- kamenolom gipsa „Bistrica“ preduzeća Rudnik gipsa z.d.d. Donji Vakuf


- kamenolom „Elezovac“ preduzeća Rudnik gipsa z.d.d. Donji Vakuf


 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo