Kamenolom Kuti: Upitno vještačenje mještana, deminerima zabrana

Obzirom na obimnu dokumentaciju, kako udruženja, tako i onu koja je u posjedu našeg portala, u narednim danima ćemo objavljivati tvrdnje i dokumente iz po nekoliko oblasti iz kojih se crpi argumentacija svih zainteresiranih za ovu priču.

Udaljenost

- U tekstu navodite da je sporna udaljenost kuća od kamenoloma. Ovlašteni stalni sudski vještak geodetske struke angažiran od strane mještana, je utvrdio udaljenost kamenoloma od najbliže kuće 137 m. Međutim i ostale kuće koje su na većoj udaljenosti, bi bile također izložene oštećenjima uslijed miniranja (predviđeno je projektom kamenoloma 1.2 tone TNT eksploziva mjesečno). Ekološku ugroženost da i ne spominjemo, navode iz udruženja referirajući se na naš prethodni tekst.

Ipak, nalaz vještaka o kojem govore mještani ne može se smatrati validnim jer se ne radi o vještačenju koje je naložio nadležni organ. Pošto se radi o privatno angažovanom vještaku, taj nalaz nema ni pravnu snagu. Jednako važno, u Federaciji BiH u Zakonu o rudarstvu i Pravilnicima koji proizilaze iz Zakona nije definisana propisana minimalna udaljenost kamenoloma od naseljenih objekata i drugih infrastrukturnih sistema, a na kojim se primjenjuje diskontinuirani sistem eksploatacije.

Prema nalazu vještaka, kojeg su angažovali predstavnici Građanske inicijative Kuti, a nakon izvršenih mjerenja najkraćeg odstojanja između naseljenog objekta i pojasa planiranog kamenoloma, vještak je mjerenje izvršio od potpuno pogrešne koordinate planiranog eksploatacionog polja te je konstatovao da je najkraće rastojanje od pomenutog stambenog objekta do pojasa kamenoloma 137 metara. Naime, paušalno davanje koordinate, od koje je izvršeno mjerenje do prvog nenaseljenog objekta, bez uvida u projektnu dokumentaciju investitora je apsurd koji se može pripisati neupućenosti vještaka. Uvidom u kopiju katastarskog plana na kome je vještak prikazao granice istražnog polja i samovoljno ucrtao granice planiranog kamenoloma nisu u saglasnosti sa projektom, a i samim uvidom se vidi da je vještak samoincijativno okonturen prostor „planiranog kamenoloma“ ucrtao izvan granica ucrtanog istražnog polja.

Inače, u BiH postoji na desetine kamenoloma, koji se nalaze u samim naseljima i gdje na udaljenosti na od 100-200 metara postoje ne samo par kuća, nego cijela naselja. Na slikama ispod vidjećete udaljenost kameneloma Zukulja o kojem pišemo, u usporedbi sa kamenolomima u Hadžićima i Kaknju.

Investitor

- U tekstu također navodite da se radi o turskim investitorima. Nama je samo poznato da su te investitore doveli lokalni poduzetnici koji su i započeli cijeli proces otvaranja kamenoloma, i navodno im prodali neotvoreni kamenolom. Ti isti „INVESTITORI“ su imali privremeni boravak i iste je tražila Služba za strance BiH na nepostojećoj adresi u našem naselju, navode iz udruženja.

No, podaci o investitoru su od početka transparentni. Poduzeće je osnovao državljanin Bosne i Hercegovine, a investitori, Bulent Divrik i Mustafa Altan, 2021. godine otkupili su stopostotni udio Društva. Divrik i Altan, vlasnici su i osnivači renomirane turske kompanije Divrik İnşaat ve Mühendislik LTD. ŞTİ. koja posjeduje i upravlja sa nekoliko kamenoloma širom Turske. Radi se o kompaniji sa 40 godina iskustva u ovom sektoru, usko specijaliziranoj u upravljanju postrojenjima za eksploataciju i preradu tehničkog kamena.

Također, nejasno je zašto bi investitor imao prijavljenu adresu na mjestu gdje izvršava investiciju pa je ovaj navod u najmanju ruku čudan. Isto tako, poduzeće Majdan-Kuti koje je preuzeo investitor iz Turske, je još od 2012. godine poduzimalo aktivnosti radi pripreme istraživanja na toj lokaciji pa nije jasno kako su takve aktivnosti mogle ostati nepoznate mještanima.

Inače, investitor je do sada izmirio kompletan iznos jednokratne koncesione naknade u vrijednosti od skoro 200 hiljada KM, iako do sada nije imao priliku da eksploatira niti jedan kubni metar materijala.

(De)miniran teren

- Također navodite da mještani ometaju deminere da provjere teren. Zamjena teza. Mještani ništa ne ometaju. Lokalni investitori koji su započeli proces, su sve dozvole dobili na lažnim papirima, između ostalog da je prostor nenaseljen, da je deminiran, da ne ugrožava nikoga i dr.. Čak je i taj „TURSKI INVESTITOR“ kome je na datum podnošenja zahtjeva, da mu se izda nova potvrda da je sve deminirano, istekao boravak u BiH (u prilogu), priložio dokument u kojem je navedeno da je prostor očišćen od mina. Možda su to uradili iz neznanja ili su im lokalni investitori prodali priču da je sve čisto. Kada je Područni ured BHMAC Mostar potvrdio da prostor ipak nije deminiran i ponovno postavio znakove na opasnost od mina, bili su postavljeni i prije, ali su ih lokalni investitori uklonili. Postoje zapisnici u Područnom uredu Mostar. Čak je i Al Jazeera napravila dva priloga vezano za lažiranu minsku situaciju. Trenutna minska situacija se može vidjeti na web aplikaciji BHMAC (u prilogu). Kad se sve to otkrilo, ti navodni investitori koji su kontaktirali predstavnike mještana nudeći zauzvrat, da se ne protive otvaranju, neke nebuloze, zaprijetili da su oni u jakom dobrim vezama sa bivšim predsjednikom Vlade Federacije Fadilom NOVALIĆEM i bivšim ministrom Energije, rudarstva i industrije FBiH Nerminom DŽINDIĆEM, čak su pokazivali slike sa druženja u Turskoj i da će oni to i da otvore uz njihovu pomoć. Tada se njih dvojica uključuju i svojim dopisima BHMAC nalažu, da se prostor deminira. Šta se ima deminirati deminirano, navode iz Udruženja.

Da vidimo šta kaže dokumentacija.

Iz dokumenata je vidljivo da je investitor zatražio od resornog federalnog ministarstva da BH MAC na ovoj površini izvrši potrebna izviđanja terena. Federalni Parlament je potom ovo pitanje usvojio kao prioritetno, s obzirom da se radi o vrijednoj investiciji i za takav zaključak je glasala većina u Parlamentu FBIH, a ne pojedinci.

Na teren je izašla Federalna civilna zaštite, ali su ih u toj nakani spriječili mještani što je vidljivo iz dopisa FUCZ Gradu Mostaru. Na pristupnom putu postavili su stijenu kako bi spriječili pristup vozila do lokacije kamenoloma, a prije toga, na taj isti put su postavljali lanac i kameni nasip, koji su uklonjeni intervencijom nadležne inspekcije, zbog čega su mještani čak bili pozvani od stane policije na informativne razgovore.

Da zaključimo, FUCZ je izradila projektnu dokumentaciju za deminiranje šireg prostora oko naselja, a koji pokriva i kamenolom. Ipak, zahtjev je u ladicama Grada već duže vrijeme, a mještani deminerima ne dopuštaju prolaz čime se potpuno devalvliva njihova priča o navodnoj zabrinutosti za sigurnost.

(Vijesti.ba)