To je povrh 3 milijarde eura koje su već predviđene za 2022. i ostatak 2023. godine.
Prošle je godine banka, koja je osnovana 1991. kao institucija iz razdoblja nakon Hladnog rata za podršku istočnoj Evropi, rasporedila 1.7 milijardi eura sa značajnim izdacima za obnovu plinske i željezničke mreže.
“Ukrajinska se privreda pokazala vrlo otpornom. Sve funkcionira. Banke rade, nije bilo bankrota. Na početku je bio velik šok s minus 30% u BDP-u. Ali situacija se stabilizirala. Ta je otpornost posljedica nevjerojatne otpornosti ljudi i njihove sposobnosti da pronađu rješenje i nastave s poslovanjem, presele se i tako dalje. Dakle vrlo, vrlo impresivno”, rekla je Odile Renaud-Basso, predsjednica banke.
Svjetska banka je procijenila da će biti potrebno 11 milijardi eura za kritična i prioritetna ulaganja u obnovu i oporavak 2023. godine.
(Vijesti.ba)