VMBiH: Usvojen izvještaj komisije za saradnju s NATO-om

Radi se projektu izgradnje VE “Vlašić”, čiju će realizaciju sufinansirati Evropska investicijska banka kreditom u iznosu od 36 miliona eura, s rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs perioda. Sredstva će biti alocirana na Federaciju BiH, a implementator projekta je JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. Sarajevo.

Projekt predviđa isporuku, instalaciju i puštanje u pogon vjetroagregata instalirane snage do 50 MW, izgradnju temelja, isporuku i ugradnju električne opreme i transformatora za vjetroagregate i tornjeve, izgradnju podstanice visokog napona, izgradnju pristupnih puteva, kablovskih tranšea, montažnog prostora i platformi za dizalice te različite konsultantske usluge.

Realizacija projekta je planirana za 2024. godinu.

PRODUŽITI ROK ZA POVLAČENJE SREDSTAVA ZA PROJEKT KORIDOR VC, POČITELJ -  BIJAČA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju - Koridor Vc, Počitelj – Bijača, između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke od 11. 11. 2014. godine, izmijenjen 25. 9. 2018. godine, broj operacije (SERAPIS N°): 2013-0476, Ugovor broj: (FI  N°): 83.975, s Osnovama za zaključivanje navedenog amandmana.

Amandmanom broj 2 rok za povlačenje sredstava po navedenom ugovoru o finansiranju produžava se do 30. oktobra 2024. godine. Razlog za produženje je to što sredstva nisu povučena u prethodno predviđenom roku do 30. oktobra 2022. godine, koji je utvrđen Amandmanom broj 1. Prvobitni rok iz Ugovora je bio 30. oktobar 2018. godine.

Očekivani završetak radova po projektu iz Ugovora o finansiranju između BiH i EIB-a - Koridor Vc, Počitelj – Bijača je juni 2023. godine.

SPORAZUM O FINANSIRANJU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE BiH – CRNA GORA 2021. - 2027.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora za period 2021. - 2027. između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije, i Vlade Crne Gore, koju predstavlja Ured za evropske integracije.

Bosna i Hercegovina je 18. 7. 2022. godine potpisala Okvirni sporazum o posebnim aranžmanima za provođenje finansijske pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III). Realizacija ovog sporazuma vršit će se kroz potpisivanje posebnih sporazuma o finansiranju.

Program prekogranične saradnje Crna Gora - BiH 2021. - 2027. godina Delegacija Evropske komisije je potpisala 18. 8. 2022. godine.

Sporazumom o finansiranju je određeno da će, od ukupno procijenjene vrijednosti Programa, koja iznosi 9.734.117,64 eura, Evropska unija finansirati iznos od 8.400.000,00 eura. Razliku od 1.334.117,64 eura sufinansiraju korisnici granta.

Period izvršenja sporazuma je 12 godina od njegovog stupanja na snagu, dok je period operativnog izvršenja šest godina od stupanja na snagu.

Opći cilj Programa prekogranične saradnje Crna Gora - Bosna i Hercegovina 2021. - 2027. godina je promoviranje dobrosusjedskih odnosa, poticanje integracije u EU i unapređenje društvenog i privrednog razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative. Programsko područje obuhvata površinu veću od 30.022 km2, odnosno 56 općina u Bosni i Hercegovini i 14 u Crnoj Gori.

NADZORNO TIJELO ZA PRAĆENJE PROVEDBE REVIDIRANE STRATEGIJE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, donijelo je Odluku o formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Odlukom je u Nadzorno tijelo imenovano šest članova, šest zamjenskih članova i dva člana bez prava glasa.

Za članove Nadzornog odbora imenovani su Halil Lagumdžija iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH, Damir Šapina iz Federalnog ministarstva pravde, Viktor Nuždić iz Ministarstva pravde Republike Srpske, Zekerija Mujkanović iz Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH i Lejla Čopelj iz Ministarstva sigurnosti BiH. Za zamjenske članove imenovani su Saša Sarajlić (VSTV BiH), Renata Kapetanović (Ministarstvo pravde BiH), Semir Huremović (Federalno ministarstvo pravde), Dario Novković (Ministarstvo pravde RS), Dejan Đurović (Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH) i Mevludin Mujezinović (Ministarstvo sigurnosti BiH). Članovi Nadzornog tijela bez prava glasa su Minka Kreho iz Suda BiH i Ivan Matešić iz Tužilaštva BiH.

Za predsjedavajućeg Nadzornog tijela imenovan je predstavnik VSTV-a BiH, a za zamjenika predsjedavajućeg predstavnik Ministarstva pravde BiH. Sastancima Nadzornog tijela mogu prisustvovati predstavnici OSCE-a, Ureda tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ureda Evropske unije te drugih međunarodnih tijela koja prate rad pravosudnih tijela.

Svi subjekti koji rade na izvršavanju mjera iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina redovno će izvještavati Nadzorno tijelo o provedenim aktivnostima. Nadzorno tijelo će o izvršavanju mjera iz Revidirane strategije podnositi kvartalne izvještaje Vijeću ministara BiH na usvajanje. Ti izvještaji mogu sadržavati prijedlog mjera za unapređenje stepena realizacije pojedinačnih strateških mjera, odnosno Nadzorno tijelo može davati upute za poboljšanje provođenja Revidirane strategije.

NOVI ČLANOVI RADNE GRUPE ZA USPOSTAVU SISTEMA ZA RAZMJENU PODATAKA O PUTNICIMA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o formiranju međuagencijske Radne grupe za uspostavu sistema za razmjenu podataka o putnicima.

Ovom odlukom su imenovani novi članovi Radne grupe iz: Ministarstva sigurnosti BiH, Halida Tihić i Ivana Veselčić, Federalne uprave policije, Midhat Zukić, JP Međunarodna zračna luka Mostar, Josip Milas, i Aerodromi Republike Srpske, Duško Bunić.

Kao razlog za donošenje ove odluke navodi se da dosadašnji članovi Radne skupine nisu u mogućnosti ili su spriječeni u obavljanju aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Uspostava sistema za razmjenu podataka o putnicima jedna je od prioritetnih mjera u dokumentu “Strategija integriranog upravljanja granicom i Akcijski plan provođenja Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini za period 2019. - 2023. godine”.

IZMIJENJEN SASTAV KOORDINACIJSKOG ODBORA ZA KONTROLU MALOG ORUŽJA I LAKOG NAORUŽANJA U BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini.

Ovom odlukom su u Koordinacijski odbor imenovani novi članovi, i to Gordana Blagojević iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Slavka Tunjić iz Policije Brčko distrikta BiH, te sekretar Arijana Obradović iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH donesena je zato što je došlo je do promjene u institucijama i policijskim agencijama u vezi sa službenicima koji ih predstavljaju, te su zatražili promjenu svojih predstavnika u Koordinacijskom odboru.

U skladu s tim zahtjevima izvršene su izmjene, te se nakon ovih izmjena očekuje da Koordinacijski odbor ima punu operativnost.

Nadležnost Koordinacijskog odbora je praćenje provedbe Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja i Akcijskog plana za period 2021. - 2024. godine, koordinacija i iniciranje aktivnosti s nadležnim tijelima u BiH, te aktivnosti na pripremi revidirane strategije i akcijskog plana.

Koordinacijski odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH ima obavezu jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara BiH o realizaciji ciljeva iz Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja i Akcijskog plana.

NOVI ČLANOVI KOMITETA ZA UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROSTOROM BiH

Vijeće ministara BiH, na Prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje zračnim prostorom Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom se u sastav Komiteta imenuju novi predstavnici Ministarstva odbrane BiH Vladimir Grujić i Edin Čizmić.

PODRŠKA NASTAVKU “PERSPEKTIVE” I “PREVENTIVE”

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o implementaciji "Perspektiva" programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala i implementaciji "Preventiva" projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH u 2022. godini.

U Informaciji se navodi da je u proteklom sedmogodišnjem periodu implementacije “Perspektive” ukupno asistirano 170 otpuštenih osoba i utrošeno 498.780 KM. Neiskorištena finansijska sredstva iz budžeta za 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021. i 2022. godinu, u ukupnom iznosu od 1.039.220 KM, prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti planirana u periodu 2023 - 2025. godine.

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine pomjerene su starosna granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina starosti i 20 godina vojne službe). Prema podacima Zajedničkog štaba OSBiH, novu starosnu granicu dostići će u 2023. godini 131 vojnik, u 2024. godini 191 vojnik, u 2025. godini 202 vojnika, u 2026. godini 199 vojnika, u 2027. godini 211 vojnika, a u 2028. godini 214 vojnika, odnosno ukupno 1.148 vojnika.

U Informaciji se također navodi da Ministarstvo odbrane BiH već sedam godina uspješno provodi i projekt „Preventiva", koji je usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva odbrane i OS BiH.

ISKAZAN INTERES ZA UVEĆANJE GLASAČKOG UDJELA BiH U IDA-i

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjskih poslova BiH o iskazanom interesu za uvećanje glasačkog udjela Bosne i Hercegovine u Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA) i prihvatilo Pismo namjere u vezi s tim.

Ovlašten je guverner BiH u Grupaciji Svjetske banke da uime Bosne i Hercegovine potpiše i uputi IDA-i Pismo namjere  kojim se iskazuje interes za uvećanje glasačkog udjela u IDA-i po osnovi dobrovoljnog uvećavanja uplate u ukupnom iznosu od 3.000.000,00 USD u okviru dvadesetog punjenja IDA-e za period 2022. - 2025.

Uvećanje doprinosa u IDA-i na dobrovoljnoj osnovi doprinosi međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, jačanju njenog položaja u Grupaciji Svjetske banke te povećanju njene glasačke snage u IDA-i.

STANJE U OBLASTI MIGRACIJA U BiH U 2022. GODINI

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu i zadužilo Ministarstvo sigurnosti BiH da Informaciju dostavi Predsjedništvu BiH te Predstavničkom domu i Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.

U Informaciji je predstavljen pregled razvoja politike i zakonodavstva, aktivnosti tijela nadležnih za upravljanje migracijama u BiH i prikazani najznačajniji preliminarni statistički podaci te navedeni izazovi u upravljanju migracijama u BiH i podaci o provođenju Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migracijama u BiH.

Kao jedno od ključnih obilježja u 2022. godini navedeno je to da upravljanje migracijama ostaje među 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti na svom evropskom putu i nakon dodjele statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.

Konstatirano je da je usvojena nova Strategija u oblasti migracija i azila, kojom se srednjoročno usmjerava razvoj u ovoj oblasti, uvedene su i pripremljene zakonodavne izmjene u određenim područjima migracija te usvojen 14. Migracijski profil Bosne i Hercegovine.

U 2022. godini je povećan broj migranata koji su nezakonito ušli na teritoriju BiH, u odnosu na 2021. godinu, dok je istovremeno broj iskazanih zahtjeva za azil ostao na istom nivou.

Otvaranjem privremenog prihvatnog centra „Lipa", koji osigurava smještaj za sve kategorije migranata na lokaciji koja je prihvatljiva lokalnoj zajednici zatvorena su tri privremena prihvatna centra na području Unsko-sanskog kantona.

Uspostavljen je efikasniji sistem koordinacije i upravljanja migracijama kroz jačanje institucija BiH, a dvije godine nakon usvajanja provodi se 75 % ukupnog broja planiranih aktivnosti iz dokumenta Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da ubuduće informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH dostavlja Vijeću ministara BiH jednom u tri mjeseca.

KONSULTACIJE S EK O ODLUCI O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOZA DRVNIH SORTIMENATA

Vijeće ministara BiH upoznalo se s Informacijom Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH o održanim konsultacijama s Evropskom komisijom u vezi s donošenjem Odluke Vijeća ministara BiH o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drva i proizvoda od drveta.

U Informaciji se navodi da su, na konsultacijama održanim 21. 9. 2022. godine, predstavnici Evropske komisije ukazali na proceduralne propuste u vezi s poštivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naglasili su da, prema odredbi člana 40. stava 4. Sporazuma, strane mogu početi primjenjivati mjere predostrožnosti koje su potrebne za rješavanje određene situacije kada izuzetne okolnosti zahtijevaju trenutno djelovanje, ali su o tome dužne odmah obavijestiti drugu stranu.

Predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su predstavili argumente i statističke podatke koji opravdavaju donošenje Odluke te obrazložili probleme koji su uzrokovali poremećaj na tržištu Bosne i Hercegovine i kritične nestašice proizvoda, koji su predmet Odluke o privremenoj zabrani.

Zaključeno je da će Evropska komisija formalni stav o opravdanosti pozivanja na član 40. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dostaviti nakon što prouči podatke koji opravdavaju donošenje Odluke po toj osnovi.

Konsultacijama su prisustvovali predstavnici Glavne uprave Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, Glavne uprave Evropske komisije za trgovinu, Delegacije Evropske unije u BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Misije Evropske unije i DEI-ja BiH.

PREPORUKE EK NAKON 6. SASTANKA PODODBORA ZA INOVACIJE, INFORMACIJSKO DRUŠTVO I SOCIJALNU POLITIKU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH o održanom šestom sastanku Pododbora za inovacije, informacijsko društvo i socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 20. 10. 2022. godine.

Nakon sastanka, na kojem su razmotrena pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva, uspostavljanja strateškog okvira i jačanja institucionalnih kapaciteta u oblastima informacijskog društva i medija, socijalne politike i zapošljavanja, obrazovanja i kulture te istraživanja i inovacija Evropska komisija je u pisanoj formi dostavila listu preporuka.

Lista sadrži deset preporuka iz oblasti Informacijsko društvo i mediji, 14 preporuka iz oblasti Socijalna politika i zapošljavanje, 15 preporuka iz oblasti Obrazovanje i kultura i četiri preporuke iz oblasti Istraživanje i inovacije.

Nadležne institucije Vijeća ministara BiH zadužene su da u najkraćem roku postupe u skladu s preporukama Evropske komisije i da na zahtjev DEI-ja BiH dostave informacije o njihovoj provedbi.

Također, pozivaju se vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH da u najkraćem roku postupe u skladu s preporukama Evropske komisije i da na zahtjev DEI-ja BiH dostave informaciju o tome.

Direkcija za evropske integracije BiH je zadužena da prikupljene informacije dostavi Evropskoj komisiji.

INFORMACIJA O KRETANJU MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA ZA 2022. GODINU

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, usvojilo je Informaciju o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - decembar 2022. godine.

Prema preliminarnim statističkim podacima za 2022. godinu, u BiH je nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti iz prethodne godine. U periodu od januara do septembra zabilježen je relativno snažan realni ekonomski rast od 4,4 % u odnosu na isti period prethodne godine, a rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2022. godini iznosio je 1,7%.

Podaci o broju zaposlenih osoba za 2022. godinu nisu potpuni, ali je u novembru 2022. godine zabilježeno povećanje broja zaposlenih za 2,3 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosječna neto plaća u novembru 2022. godine iznosila je 1.175 KM i veća je za 14,9 % u odnosu na novembar 2021. godine, a istovremeno je nastavljen trend rasta javnih prihoda koji su zabilježili uvećanje od 15,6 %  u poređenju s 2021. godinom.

Tokom 2022. godine zabilježeno je i uvećanje vanjskotrgovinske razmjene za 1/3, odnosno za 10,7 milijardi KM, s tim da je registriran rast izvoza za 25,9 %, a uvoza za 32,6 %.

USVOJEN IZVJEŠTAJ KOMISIJE ZA SARADNJU S NATO-om

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o radu Komisije za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine za period 1. 7. 2022. - 31. 12. 2022. godine.

Tokom izvještajnog perioda Komisija je održala dvije sjednice na kojima je jednoglasno usvojila prijedlog dokumenta „Program reformi Bosne i Hercegovine 2022“. Također, predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om Josip Brkić održao je niz bilateralnih susreta s visokorangiranim zvaničnicima NATO-a.

IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU SPORAZUMA O IZGRADNJI MOSTA PREKO SAVE KOD GRADIŠKE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, usvojilo je Izvještaj o provođenju Sporazuma o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške i priključnih dionica međudržavne ceste E-661 između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske za period od 1. 7. do 31. 12. 2022. godine.

S obzirom na to da su radovi predviđeni ugovorom završeni do 20. 6. 2022. godine, tokom ovog izvještajnog perioda vršene su pripreme za tehnički pregled objekta i izdavanje upotrebne dozvole. Izdavanje upotrebnih dozvola za most i priključne trase u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj okončano je 27. 12. 2022. godine. Za usluge nadzora nad radovima do 31. 12. 2022. godine isplaćeno je 1.725. 540, 57 eura s PDV-om.

USVOJENA ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE BiH ZA 2022. GODINU

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2022. godinu.

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine za 2022. godinu iznosila je 46,61 milijardu KМ. Izvezeno je roba u vrijednosti od 17,97 milijardi KM, dok je vrijednost uvezene robe bila 28,64 milijardi KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 10,66 milijardi KM. U odnosu na prethodnu godinu zabilježen je porast izvoza od 25,9 %.

Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine s udjelom od 63,3 % u robnoj razmjeni, zatim zemlje CEFTA-e s 14,6 % i ostale zemlje s 22,1 %. Tokom 2022. godine izvoz u EU porastao je za 27,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Najviše smo izvozili u Hrvatsku, Njemačku, Srbiju, Italiju, Austriju i Sloveniju, a uvozili iz Italije, Srbije, Njemačke, Hrvatske, Kine i Turske, dok najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo s Austrijom (170,5 %), Slovenijom (127,7 %), Hrvatskom (94,1 %), Njemačkom (89,1 %), Srbijom (77,3 %) i Italijom (56,2 %).

BORBA PROTIV PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Dopunu Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022. - 2024. godine i Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022. - 2024. godine.

Procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, koja prema preporukama Radne grupe za finansijske aktivnosti (FATF) predstavlja međunarodni standard, podijeljena je u osam tematskih cjelina na kojima su kontinuirano radili predstavnici nadležnih institucija, podijeljeni u osam podgrupa.

Nadležna tijela svih nivoa vlasti u BiH provela su sveobuhvatnu analizu rizika kojima je izložen sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH kako bi mjere koje se poduzimaju bile razmjerne utvrđenim rizicima.

Dopunom Procjene rizika, među ostalim, obuhvaćene su procjene prijetnji i procjene ranjivosti od pranja novca, zatim procjene ranjivosti osiguravajućih društava, bankarskog sektora i sektora tržišta vrijednosnih papira te procjena rizika od finansiranja terorizma.

Akcijski plan sadrži ključne aktivnosti s identificiranim problemima, nositelje aktivnosti, potrebne aktivnosti za smanjenje ranjivosti, kao i očekivane ishode i mjere za utvrđivanje ishoda.

Usvajanje Dopune Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022. - 2024. godine i Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za period 2022. - 2024. godine imat će izravan utjecaj na nastavak aktivnosti u procesu evaluacije Moneyvala.

USVOJEN AKCIJSKI PLAN 2021.–2025. U VEZI S PROVEDBOM STRATEGIJE U OBLASTI MIGRACIJA I AZILA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Akcijski plan za period 2021. – 2025. godine u vezi s provedbom Strategije u području migracija i azila.

Akcijski plan sadrži sedam strateških ciljeva razvrstanih u konkretne aktivnosti i mjere koje bi se trebale poduzeti u predviđenom roku. Ciljevi obuhvaćaju unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole državne granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na području BiH, unapređenje sistema azila, borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, kao i podršku zakonitim migracijama i integraciju stranaca koji zakonito borave u BiH te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama.

ODLUKA O ANGAŽIRANJU RESURSA OSBiH NA  PRUŽANJU POMOĆI CIVILNIM TIJELIMA

Vijeće ministara BiH upoznalo se s Odlukom o angažiranju resursa Oružanih snaga (OS) Bosne i Hercegovine na  pružanju pomoći civilnim tijelima u privremenom angažiranju inženjerijskih jedinica OSBiH na području grada Gradiške, koju je donijelo Predsjedništvo BiH 21. 12. 2022. godine.

Ovom se odlukom daje ovlast ministru odbrane dа angažira OSBiH radi pružanja pomoći civilnim tijelima na području grada Gradiške, u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH.

Odluka se odnosi na ustupanje i postavljanje montažnog mosta te angažiranje ljudstva za postavljanje mosta na području grada Gradiške. Ovlast za angažiranje resursa OSBiH će trajati 12 mjeseci, s mogućnošću produženja.

Ministarstvo odbrane BiH dužno je, ako se ukaže potreba, u saradnji s Ministarstvom finansija i trezora BiH osigurati dodatna sredstva za realizaciju ove odluke.

Ministar odbrane BiH izvijestit će Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH o realizaciji ove odluke.


(Vijesti.ba)