9°C
Mostar 14°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 14°C
Bihać 11°C

17.03.2023 / 16:45 Rat u Ukrajini - Ruski predsjednik

Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina

Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina
Foto: Reuters

Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je u petak nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da je odgovoran za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

Moskva je više puta negirala optužbe da su njene snage počinile zločine tokom jednogodišnje invazije na njenog susjeda.

U svojoj prvoj potjernici za Ukrajinu, MKS je pozvao na hapšenje Putina pod sumnjom za nezakonitu deportaciju djece i nezakonito prebacivanje ljudi sa teritorije Ukrajine u Rusku Federaciju, javlja Reuters.

Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Ranije ove sedmice Reuters je izvijestio da se očekuje da će sud izdati naloge.

Odvojeno, sud je izdao nalog za hapšenje Marije Lvova-Belove, ruskom komesarkom za prava djeteta, po istoj optužbi.

Tužilac MKS-a Karim Khan otvorio je istragu o mogućim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu u Ukrajini prije godinu dana. On je tokom četiri putovanja u Ukrajinu istakao da razmatra navodne zločine nad djecom i ciljanje civilne infrastrukture.

"Danas, 17. marta 2023., Pretpretresno vijeće II Međunarodnog krivičnog suda („MKS“ ili „Sud“) izdalo je naloge za hapšenje za dvije osobe u kontekstu situacije u Ukrajini: g. Vladimira Vladimiroviča Putina i gđe Marije Aleksejevne Lvova-Belova.

Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952., predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Federacije (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ili) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta).

Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva(djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta).

Pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece.

Vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga. Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprječavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće.

Navedeni nalozi za hapšenje izdati su na osnovu zahtjeva koje je Tužilaštvo podnijelo 22. februara 2023. godine", saopćio je ICC.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo