... što je smanjenje od 45,8 posto u odnosu na godinu ranije, pri čemu najveći udio krivotvorenih novčanica čine euri, 59,5 posto, te kune, 30,4 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
HNB-ovi statistički podaci o registriranim krivotvorenim novčanicama i kovanicama pokazuju da je od siječnja do prosinca 2022. iz optjecaja izdvojeno 260 komada krivotvorenih novčanica eura, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2021., kada ih je iz optjecaja izdvojeno 228.
Lani su iz optjecaja najviše, u 37,3 posto posto slučajeva, povučene krivotvorine od 50 eura.
Unatoč blagom porastu krivotvorenih novčanica eura u posljednje dvije godine, njihov lanjski broj značajno je manji no nekih ranijih godina, primjerice 2016., kada ih je bilo 897, ili 2019., kada je broj krivotvorenih eura dosegnuo čak 4.280, pokazuje statistika središnje banke.
U prošloj godini ukupno su registrirane i 133 krivotvorene novčanice kune, 32,8 posto manje no godinu ranije, kada je iz optjecaja izdvojeno 198 novčanica. Najčešće krivotvoreni apoeni domaće valute u 2022. bile su novčanice od 200 kuna, njih 47, i 1000 kuna, s evidentiranih 46 krivotvorina.
I broj krivotvorenih kuna padao je iz godine u godinu, pri čemu je u posljednjih deset godina najviše krivotvorina registrirano 2015., njih 519.
Od ostalih valuta lani izdvojenih iz optjecaja, s udjelom od osam posto slijede krivotvorene novčanice američkog dolara, britanske funte s udjelom od 1,9 posto te švedske krune s 0,2 posto, pokazala je statistika HNB-a.
U 2022. iz optjecaja je izdvojeno i 2.025 komada krivotvorenih kovanica, od čega su sve bile kovanice eura. To je manje za 74,9 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je iz optjecaja izdvojeno 8.074 komada krivotvorenih eurokovanica. Očekivano, lani je iz optjecaja povučeno najviše krivotvorenih kovanica od dva eura, njih 1.969.
HNB poziva građane na pojačan oprez
Iz središnje banke su istaknuli da krivotvorine registrirane u 2022. nisu izazvale znatniju financijsku štetu niti su količinom i kvalitetom izrade izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem u specijaliziranim institucijama ili u javnosti.
U poslovanju s gotovim novcem uvijek su prisutni rizici pojave i zaprimanja krivotvorenoga gotovog novca te rizici prijevare. Tehničkom analizom krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje pa su iz HNB-a pozvali građane na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu propisa Europske unije, odluka Europske središnje banke (ESB) i odluke HNB-a o kontroli provjere autentičnosti i prikladnosti gotovog novca eura.
HNB, prema svojim zakonskim obvezama, kontinuirano organizira i provodi osposobljavanje zaposlenika financijskih institucija te svih ostalih zainteresiranih sudionika koji rukuju novčanicama i kovancama radi sprečavanja krivotvorenja i otkrivanja krivotvorina.
Nacionalni program za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanica kune, eura i američkog dolara sustavno se provodi od 2009. godine, te je dosad obučeno više od 30.000 zaposlenika financijskih institucija, naveli su iz HNB-a.
Izdvajaju i kako su u sklopu projekta uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u RH od srpnja 2021. započeli s intenzivnom edukacijom ciljanih skupina, pa je tako za javnost i maloprodaju pokrenuta internetska stranica Euroedukacija, dostupna od srpnja 2022. godine, pri čemu je dosad edukaciju prošlo više od 158.000 polaznika.
Između ostalog, edukacijskom izložbom "Euro na kotačima" s 27.665 posjetitelja u 27 gradova i manifestacijom "Dani eura" u četiri najveća grada Hrvatske šira je javnost imala priliku upoznati se s jednostavnim načinom provjere autentičnosti euronovčanica i zaprimiti materijale o euronovčanicama i eurokovanicama, naveli su iz HNB-a.
I na internetskoj stranici HNB-a dostupni su tekstni i slikovni materijali o izgledu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i eurokovanica koji se mogu pregledati, preuzeti i ispisati.
(Vijesti.ba / Hina)