2°C
Mostar 4°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 5°C
Bihać 5°C
Powered by Dark Sky

04.12.2022 / 08:37 Svijet - Podaci UN-a

Svaki 150. čovjek savremeni rob

Svaki 150. čovjek savremeni rob
Ilustracija

Svaka 150. osoba u svijetu zatočena je u savremenom ropstvu, pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada (ILO) Ujedinjenih nacija.

"Ukupan broj ljudi koje ovo pogađa je 50 miliona, što je skok sa 40 miliona od prije samo četiri godine", navode iz ove organizacije.

Savremeno ropstvo je sveobuhvatni izraz za eksploataciju ljudi putem prakse koja uključuje: prisilan rad, odnosno bilo koji rad na koji su ljudi prisiljeni protiv sopstvene volje, dužničko ropstvo kad su ljudi prisiljeni da rade da bi otplatiti dugove ili nasljedno ropstvo kad se ljudi rode u ropstvu i prema njime se ophode kao prema vlasništvu.

Savremeno ropstvo obuhvata i prisilan brak, odnosno kad je neko u braku protiv vlastite volje i ne može da ode iz njega, te služenje u domaćinstvu s tim da ovo nije uvijek ropstvo, već kućne sluge mogu biti izložene zlostavljanju i eksploataciji iza zatvorenih vrata.

Iz Međunarodne organizacije rada UN kažu da u savremenom ropstvu živi 49,6 miliona ljudi, što znači otprilike svaki 150. čovjek u svijetu.

Dodaju da se sve svodi na eksploataciju ugroženih, generalno radi ekonomske dobiti.

"Ona se ostvaruje putem prinude koja je ili fizička ili psihološka", kaže Monti Data, vanredni profesor političkih nauka sa Univerziteta u Ričmondu, u SAD, i antiropski aktivista.

Iz ILO navode da je u prisilnom radu zatočeno 27,6 miliona ljudi i da su mu posebno podložni migrantski radnici.

Oni su ljudi iz siromašnih zemalja koji su regrutovani za rad u inostranstvu u sektorima kao što su građevina, zemljoradnja, tekstilna industrija i kućni poslovi, a koji potom ostaju zatočeni na tim poslovima i ne mogu da putuju kući.

"Mislimo da u svijetu četiri milijarde ljudi ne štiti vladavina prava. Ljudi su zatočeni u prisilnom radu i njima se trguje kad je poslodavcima dozvoljeno da ih nekažnjeno iskorištavaju", kaže Juan Frejžer iz Međunarodne pravosudne misije za Veliku Britaniju.

Data smatra da je Indija vjerovatno najgora zemlja što se tiče prinudnog rada.

"Najviše smo zabrinuti zbog prinudnog rada na mjestima kao što su ciglane i zbog dječjeg rada", kaže on.

Smatra se da je 4,9 miliona žena i djece iz svijeta prisiljeno na seksualni rad.

"Trauma od ove vrste ropstva vjerovatno je gora od traume od ratovanja. I još ga prati stigma, tako da je žrtvama teško da govore o tome. Žrtvama trebaju godine da se oporave od fizičke i psihološke štete", kaže Data.

Prema podacima ILO, 22 miliona ljudi u svijetu zatočeno je u prisilnim brakovima. Dvije trećine njih su u Azijskopacifičkom regionu.

"Indija i okolne zemlje, kao što je Pakistan, posebno su istaknute po prisilnim brakovima sa ženskim osobama mlađim od 18 godina", kaže Data.

Međutim, prema podacima ILO, prisilni brakovi su najrasprostranjeniji u arapskim zalivskim zemljama, odnosno pokazuju da je u prisilnom braku 4,8 osoba na njih 1.000 u tom regionu.

Za 86 odsto prisilnog rada u svijetu odgovorni su privatni poslodavci, a ovdje se ubraja i prisilni seksualni rad.

ILO procjenjuje da poslodavci u svijetu zarađuju 150 milijardi dolara od prisilnog rada. Od ovog, 51,8 milijardi dolara zarađuju poslodavci iz Azijskopacifičkog regiona, a 15,1 miliona ljudi osuđen je na prisilni rad. Od toga se 46,9 miliona dolara zaradi u razvijenim zemljama i EU.

Međutim, dodaju iz ILO, region koji ima najviše savremenih robova na svijetu, u odnosu na broj stanovnika, su arapske zalivske zemlje sa svakih 5,3 ljudi na njih 1.000 osuđenih na prisilni rad.

(BBC / NN)

Izdvajamo