2°C
Mostar 8°C
Tuzla 4°C
Banja Luka 3°C
Bihać 3°C
Powered by Dark Sky

20.11.2022 / 20:17 BiH - Prenosimo

Sve tajne energetske zajednice Dodika i Orbana

Sve tajne energetske zajednice Dodika i Orbana
Foto: Vijesti.ba

Republika Srpska (RS) planira izvoziti višak električne energije u Mađarsku. Zauzvrat bi od te države Republika Srpska dobijala naftu i naftne derivate.

Ova ideja prvi put je pomenuta polovinom oktobra kada je tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovini (BiH) Milorad Dodik razgovarao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti.

Na zvaničnom sajtu predsjednika mađarske vlade navedeno je da su Orban i Dodik u Budimpešti razgovarali o "zajedničkim projektima koji će doprinijeti smirivanju posljedica energetske krize na BiH i Mađarsku"

Dodik je to potvrdio i u intervjuu za emisiju "Srpski ekran" Mađarskog javnog servisa (MTVA) koja je emitovana 8. novembra. Pojasnio je da je ovu ideju iznio Orban.

Kako je rekao, prema njegovim procjenama, Republika Srpska može proizvesti oko 35 posto viška električne energije za izvoz.

Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor od nadležnog ministarstva u Mađarskoj i najveće energetske kompanije u toj državi o tome da li su upoznati sa ovom idejom, te da li su učinjeni konkretni koraci.

Inicijativa za formiranje regionalne energetske zajednice

Pored Republike Srpske i Mađarske u cijelu priču bi trebalo da bude uključena i Srbija, za koju bi važio isti aranžman kao i za Mađarsku.

Ni iz nadležnog ministarstva Republike Srbije, kao ni Naftne industrije Srbije, RSE nije dobio odgovor na upit o "solidarnoj energetskoj zajednici".

Prema riječima ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića, postoji inicijativa za formiranje regionalne energetske asocijacije koju bi činilo nekoliko država. Đokić naglašava da ovu ideju tek treba razraditi.

"O detaljima tek treba da razgovaramo, i o načinu na koji će ona biti organizovana, koje će biti njene funkcije, da li se time stiču određena prava, naravno, da se stiču neka prava, naravno i obaveze", naglasio je Đokić za RSE.

On ističe da ova ideja može biti korisna za "energetsku sigurnost koju na taj način želimo osigurati",

Istovremeno, u Elektroprivredi Republike Srpske, preduzeću koje se bavi proizvodnjom i prodajom električne energije u RS, kažu da su upoznati sa ovom idejom, ali da ih do sada niko nije kontaktirao u vezi njenog provođenja.

Koji su eventualni rizici?

Luka Petrović, direktor Elektroprivrede RS za RSE ocjenjuje da je energetska kriza pogodila Evropu, te da je "logično da se moraju tražiti neka nova rješenja za energetsku stabilnost i nezavisnost".

"Mogu sve elektroprivrede da se uvežu bolje i da naprave stabilniji, nezavisniji energetski sistem. To je naravno i misija budućih konekcija, ali sve mora biti predmet analize i da se vide prednosti i mane udruživanja", kazao je Petrović.

On dodaje da su moguće smetnje u eventualnom formiranju ovog udruženja, jer Evropa pokušava da zabrani izvoz struje proizvođačima električne energije koji ne plaćaju naknadu za ugljen-dioksid.

Jedna od obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan koje BiH treba da ispuni je uvođenje taksi na ugljen-dioksid (CO2).

Ukoliko bi ovaj porez bio uveden, BiH bi izbjegla Mehanizam prekograničnog oporezivanja ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) koji bi trebalo da bude aktiviran od 2027. godine.

Prema ovom sistemu, svi proizvodi u čijoj proizvodnji se emituje mnogo ugljen dioksida, biće podložni plaćanju naknade prilikom uvoza na tržište EU. Ovo se odnosi i na električnu energiju, a EU je jedan od najvažnijih bh. partnera u trgovini strujom.

"Unutar te energetske zajednice mi bismo imali značajnu prednost, jer postoje određeni nedostaci energije u Srbiji, a mi imamo viškove, Mađarska nekad ima višak, nekad manjak, tako da generalno ta zajednica bi pospješila našu stabilnost", smatra Petrović.

Direktor ERS kaže da su zbog sušne godine i slabog rada hidroelektrana morali da uvoze struju. Dodaje da sada rade "punim kapacitetom i ostaje im dovoljno električne energije za izvoz".

Koliko se struje izvozi, a nafte uvozi?

Prema podacima entitetskog Zavoda za statistiku za 2020. godinu, u RS je proizvedeno 7.899 gigavat sati (gWh) struje, od čega je izvezeno 3.634 gWh, uključujući i tržište drugog bh. entiteta, Federacije BiH.

U prošloj godini, RS je izvezla električne energije u vrijednosti od ukupno 358,9 miliona KM (oko 179 miliona evra).

BiH nema vlastitu rafineriju nafte, te je ovisna o uvozu goriva koja su velikom većinom proizvedena preradom ruske sirove nafte.

Šta kažu evropski i državni regulatori?

Iz Energetske zajednice ističu za RSE da je teško komentarisati najavu formiranja "solidarne energetske zajednice", jer nemaju dovoljno informacija.

Odgovaraju da, što se njih tiče, Ugovor o energetskoj zajednici "obezbjeđuje solidan okvir za regionalnu energetsku saradnju između Evropske unije i susjednih zemalja potpisnica".

Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) pojašnjava za RSE da ne postoje ograničenja u vezi međunarodne trgovine strujom, ukoliko preduzeće ima dozvolu.

Dozvolu regulatora za međunarodnu trgovinu električnom energijom u RS ima Elektroprivreda RS iz Trebinja, Rudnik i termoelektrana Stanari, "Energy Financing Team" iz Bileće i "Renewable Energy Solutions BH" iz Banjaluke.

(RSE)

Izdvajamo