Vlada FBiH odobrila milion KM za kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta

..."Ostala domaća pozajmljivanja" u Budžetu FBiH za 2022. godinu, radi nastavka realizacije Programa "Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta", u iznosu od 1.000.000 KM.

Sredstva će biti plasirana putem Razvojne banke Federacije BiH, na revolving osnovi s rokom povrata sredstava do 2030. godine. Kreditni poticaji, kao državna pomoć male vrijednosti, će se dodjeljivati na period do sedam godina, s grejs periodom do dvije godine i kamatnom stopom od 0,9 posto. Neutrošena i sredstva od naplaćenih glavnica iz plasiranih kredita, plasirat će se pod istim uslovima do roka povrata tj. 2030. godine.

Sredstva od million KM dodat će se sredstvima koja se nalaze na depozitnom računu kod Razvojne banke Federacije BiH u periodu 2008-2021. godine i vode se na kontu "Dugoročni namjenski depozit Vlade Federacije BiH - Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta".

Ovaj kreditni program ima za cilj da pruži finansijsku podršku subjektima male privrede za produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, a neophodna su im dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna ulaganja će omogućiti pokretanje nove i održavanje postojeće proizvodnje, pružanje usluga, veće iskorištavanje kapaciteta, održavanje postojećih radnih mjesta, očuvanje postojećeg broja subjekata male privrede i novo zapošljavanje.

Kredit se daje na bazi komisione kreditne linije koja će se koristiti putem Razvojne banke FBiH. Do 30 posto odobrenih kreditnih sredstava subjekti male privrede moći će koristiti za nabavku repromaterijala.

Kriteriji za raspodjelu sredstava su vrsta djelatnosti, namjena utroška sredstava, povećanje zaposlenosti, pripadnost ciljnoj grupi, broj zaposlenih, ravnomjerniji regionalni razvoj, te dosadašnji poticaji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u posljednjih pet godina.

Kategorija korisnika sredstava su subjekti male privrede definirani prema Zakonu o poticanju razvoja male privrede i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, koji imaju sjedište na području FBiH, te imaju najmanje dva zaposlena na neodređeno vrijeme.

Finansijska sredstva plasirat će se odabranim korisnicima po Javnom konkursu za odabir korisnika kreditnih sredstava po Programu „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“ za 2022. godinu. Sa utvrđene rang liste potencijalnih korisnika kreditnih sredstava, Federalno ministarstvo će dostaviti Razvojnoj banci FBiH podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava na dalju obradu, u skladu s procedurama ove banke.

Konačne odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta. Rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama Federacije BiH i na web stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Razvojna banka FBiH će zaključivati ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita, a Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će vršiti nadzor namjenskog utroška ovih sredstava u saradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Utvrđen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH

Na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Federalna vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjima poslovima Federacije BiH, te ga u skraćenom postupku uputila u parlamentarnu proceduru.

Federalno ministarstvo u obrazloženju je istaklo da Zakonom o unutrašnjim poslovima Federacije BiH nije obuhvaćeno pitanje stručnog osposobljavanja i usavršavanja policijskih službenika i drugih lica, u pogledu druge vrste poslova koji su neposredno u vezi sa izvršenjem poslova policije i zaštite ljudi i imovine, a koji su po svojoj prirodi specifični i zahtijevaju primjenu i pridržavanje posebnih standarda, te drugu vrstu metodološkog pristupa za vrijeme stručnog usavršavanja. Stoga je neophodno utvrditi pravni osnov na osnovu kojeg će se izvoditi ta obuka.

Kako je navedeno, radi se o sticanju zvanja instruktora rukovanja oružjem, koji će pružati stručnu podršku za pravilno i zakonito rukovanje oružjem kantonalnim organima unutrašnjih poslova, te drugim upravnim i stručnim ustanovama koji u svome radu koriste vatreno oružje. U Federaciji BiH jedino je Policijska akademija ovlaštena za izvođenje stručne obuke lica za rukovanje oružjem i ispunjava sve tehničke i druge uslove neophodne za pružanje te usluge.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova zaprimilo je niz zahtjeva kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova i drugih upravnih i stručnih ustanova za osposobljavanje stručnih lica u pogledu rukovanja vatrenim oružjem za njihove potrebe. Da bi Federalno ministarstvo moglo postupiti po ovim zahtjevima, potrebno je utvrditi propis po kojem bi se izvodila stručna obuka.

Također navedeno je u obrazloženju da je s ciljem kvalitetnije organizacije policijske i drugih obuka na Policijskoj akademiji, potrebno donijeti propis kojim će se urediti pitanja unutrašnjeg reda, kodeks poslovnog ponašanja, obuka iz naoružanja, ocjenjivanje polaznika, pravila postupanja i ponašanja polaznika za vrijeme školovanja, te postupak evaluacije nastavnog osoblja, izgled uniformi i radne odjeće i obuće za polaznike i zaposlenike Ministarstva koji obavljaju poslove u objektima Policijske akademije, kao i procedure u vezi s poslovima policije i policijsku obuku.

Predloženim dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH organizuje se pravilno, potpuno provođenje policijske i druge obuke na Policijskoj akademiji, što se odnosi na preciziranje ugovora kojim se regulišu prava i obaveze policijskog organa koji šalje kadete na školovanje i stručno usavršavanje na Policijskoj akademiji.

Budući da se radi o utvrđivanju pravnih osnova za donošenje podzakonskih akata kojim se bliže uređuju pitanja koja već obavlja Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, a pritom imajući u vidu kadrovsku deficitarnost na području kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u vezi s rukovanjem oružjem, Ministarstvo je predložilo donošenje ovog zakona o izmjenama i dopunama po skraćenom postupku, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Utvrđen Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu - Usklađen sa EU propisima

Vlada Federacije BiH danas je na sjednici utvrdila Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ga uputila u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku. Zakonom se uređuje upravljanje ribljim fondom, načela i nadležnosti, te ribolovne vode, ribolov, akvakultura i zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama. Također, uređuju se evidencija, nadzor i kaznene odredbe, kao i druga pitanja koja su od značaja za slatkovodno ribarstvo Federacije BiH.

Odredbe zakona usklađene su s propisima Evropske unije u ovoj oblasti, kao što su, između ostalog, Uredba Vijeća (EZ) 1224/2009 o uspostavi sistema kontrole Unije za osiguranje usklađenosti s pravilima zajedničke ribarske politike, Uredba Vijeća (EZ) 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, te Uredba (EU) 1380/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici.

Prema odrebama ovog zakona slatkovodno ribarstvo je ekonomska i društveno korisna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, te staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.

Riblji fond je državna svojina i prirodno dobro od opšteg interesa, kojim se upravlja na stručan i održiv način, te koji doprinosi cjelokupnoj zaštiti ribljeg fonda i prirodnih staništa, kao i očuvanju biološke raznolikosti u slatkim vodama. Ribe se u slatkim vodama mogu loviti i/ili uzgajati pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Odredbe ovog zakona odnose se i na lov, uzgoj i zaštitu rakova, školjki, žaba, kao i svih drugih organizama koji žive u ribolovnoj vodi.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulirano odredbama propisa o zdravlju životinja.

Zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica, javne ustanove, udruženja ili organizacije sportskih ribolovaca koje obavljaju djelatnost u privrednom, sportskom, privredno-sportskom, selektivnom i sanacionom ribolovu, te ribolovu u naučno-istraživačke svrhe i akvakulturi na ribolovnim vodama Federacije.

Ovaj zakon se zasniva na načelima da je riblji fond u državnoj svojini i prirodno dobro od opšteg interesa, te da ga mogu koristiti svi ravnopravno u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i zakona o zaštiti prirode i vodama. Također, riblji fond se koristi i njime se upravlja na stručan i održiv način. Načela su i da se osigurava učešće zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva, te planiranje, promocija i kontrola uzgoja ribe radi poribljavanja, kao i sprječavanje unošenja stranih vrsta riba i njihovo širenje u kopnenim vodama.

U obrazloženju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pored ostalog, navelo da će se ovim zakonom, u skladu sa evropskim standardima urediti ribarstvo, kao privredna grana i svi vidovi ribolova. Također, istaknuto je da prilikom donošenja važećeg zakona 2004. godine nije postojala obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Nemogućnost aktuelnog Zakona o ribarstvu da pruži adekvatnu osnovu za efikasno upravljanje ribljim fondom, prvenstveno s ciljem zaštite i održivog korištenja ribljeg fonda manifestira se kroz određene nedorečenosti. Nije dovoljno dobro definiran način utvrđivanja ribarskih područja, kao ni kriteriji za odabir subjekata za davanje na korišćenje ribarskog područja, te načini upravljanja ribljim fondom u ribolovnim vodama.

Donošenje ovoga zakona predloženo je u redovnom postupku kako bi se sva pitanja što detaljnije i jasnije uredila, a posebno rad inspekcije, ovlaštenje naučno-stručnih ustanova za poslove ribarstva, pitanje akvakulture, te se opravdali privredni razlozi donošenja zakona i stvorile zakonske pretpostavke za davanje ovlaštenja za obavljenje naučno-stručnih poslova za ribarstvo. Potom i da se svi podzakonski propisi na temelju kojih se provode odredbe zakona usklade i jasno definiraju kako bi se stvorio zaokruženi pravni okvir za održivo ribarstvo, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Navedeno je da je su u proteklom periodu dodijeljena ribolovna prava na osnovu kojih ovlaštenici upravljaju ribolovnim vodama, povlastice za akvakulturu na osnovu kojih se obavlja uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama i povlastice za privredni ribolov na rijeci Savi.

Tokom primjene važećeg zakona uočeni su određeni nedostaci u pojedinim članovima zakona koji su onemogućavali kvalitetnije upravljanje ribolovnim vodama i zaštitu ribljeg fonda, kao što je naknada štete pričinjene ribljem fondu. Također, na bolji način su riješena pitanja dostave podataka u akvakulturi, te stručnog vođenja i upravljanja ribolovnim vodama, kao i preciznije definiranje pojedinih pojmova.

Vlada FBiH usvojila izvješće o izvršenju proračuna FBiH za devet mjeseci

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, usvojila izvješće o izvršenju Proračuna Federacije BiH za razdoblje od 1. siječanja do 30. rujna 2022. godine.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje Proračuna FBiH u razdoblju siječanj - rujan 2022. godine iznose 3.935,29 milijuna KM, što je 70,30 posto planiranog za 2022. godinu, te su za 18 posto veći u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine.

Prihodi od poreza iznosili su 3.215,27 milijuna KM. Neporezni prihodi iznosili su 284,17 milijuna KM, primljeni tekući transferi 27,49 milijuna KM i prihodi po osnovu financiranja proračuna 408,36 milijuna KM.

Prihodi od neizravnih poreza u ovom razdoblju su iznosili 1.352,01 milijun KM, što je 80 posto planiranih sredstava Proračunom FBiH za 2022. godinu i zabilježili su rast od 166,76 milijuna KM u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Ukupno obračunati rashodi i izdaci za devet mjeseci su iznosili 3.592,23 milijuna KM. Tekući transferi i drugi tekući rashodi bili su 2.749,53 milijuna KM i za 310,25 milijuna KM su veći u odnosu na izvršenje u istom razdoblju 2021. godine. Najveća izdvajanja po osnovu tekućih transfera i drugih tekućih rashoda odnose se na isplate mirovina (1.886,47 milijuna KM), doprinose za zdravstveno osiguranje (21,96 milijuna KM), naknade za fizičku onesposobljenost (1,74 milijuna KM) i za civilne žrtve rata (18,34 milijuna KM). Potom isplate za vojne invalidnine (199,01 milijun KM), provedbu Zakona o pravima razvojačenih branitelja - novčana egzistencijalna naknada (37,40 milijuna KM), te provedbu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja (12,19 milijuna KM) i za civilne invalidnine (104,61 milijuna KM).

Također je kantonima doznačeno 200 milijuna KM na ime financijske pomoći za provedbu strukturnih reformi i financiranje/sufinanciranje infrastrukturnih projekata, koji su od značaja za FBiH u omjeru 50:50 posto.

Što se tiče transfera za zdravstvo ukupno su izdvojena sredstva u iznosu od 56,77 milijuna KM.

Kapitalni transferi realizirani su u iznosu od 63,34 milijuna KM, što je 60 posto veće ostvarenje u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

(Vijesti.ba / FENA)