Prijevod Nurke Karamana poticajan za razumijevanje Kur'ana na našem prostoru

Promotori najnovijeg bh. prijevoda Ku’rana profesori Hadžem Hajdarević, Hilmo Neimarlija i Enes Karić, koji su ujedno recenzenti, smatraju da je to jako vrijedno djelo, jer se, pored ostalog, Karaman ponaša kao prevodilac, a ne kao tumač.

- On svakoj riječi koju prenosi iz arapskog prostora u bosanski jezički prostor prilazi sa dosta nježnosti, odvažnosti i hrabrosti, a istovremeno sa odgovornosti da u potpunosti prenese značenje - kazao je Hajdarević.

Akademik Karić smatra kako su pravnici Kur'an tumačili na pravnički način, pjesnici na pjesnički, filozofi na filozofski i Karaman je bio svjestan toga.

- Ostvario je prevodilački fundamentalizam, prevodilačku temeljnost. Primjetna su opredjeljivanja Nurke Karamana za 'razliku' u odnosu na druge prijevode – kazao je pored ostalog Karić.

Tako kao primjer navodi riječ "sibgatallah" koju autor prevodi kao "pečat", a to je, pojasnio je Karić, Božiji pečat i svako stvorenje na svijetu ima pečat Božiji.

Iako BiH ima respektabilan broj prijevoda Kur’ana, profesor Neimarlija smatra da prijevod Nurke Karamana se pridružuje postojećim prijevodima kao značajan, inovativan i poticajan prijevod u razumijevanju Kur’ana na našem prostoru.

- Prijevod Kur’ana Nurke Karamana je tečan, živ prijevod koji je, u mom osjećanju, na izvanredan način oslobođen krutosti, sa inovativnim rješenjima, u teološkom i u kulturalno-vjerskom smislu - kazao je Neimarlija.

Naglasio je da će prijevod Ku’rana Nurke Karamana inicirati komparativno istraživanje ili početak ozbiljnih komparativnih istraživanja naših prijevoda - stilskih, jezičkih i drugih.

Polazeći od činjenice da je Kur’an objavljen 610. godine, u vremenu i društvu koje je bilo apsolutno patrijarhalno, ta nas činjenica, kazao je prevodilac Nurko Karaman, neminovno vuče da zaključimo kako svaki čas trebaju nova iščitavanja, a to znači i prevođenja i tumačenja.

Jer, dodao je, ako Kur’an nudi odgovore, a nudi ih sigurno za sva vremena, za sve sisteme, za sva društva, zajednice, onda to treba tražiti u Kur’anu i pronaći.

- Treba nam još prijevoda. Moj prijevod je samo jedan korak za koji bih ja bio sretan da je baš korak na koji će se nadovezati još novih prijevoda. Pokušao sam neke stvari koje raniji prevodioci možda nisu imali hrabrosti, ili nisu imali potrebu za tim, da unovim – rekao je Karaman.

Tokom godina rada, osvjedočio se da su ta unovenja i te kako dobra.

- I ako bih sada bio u situaciji da iznova još nešto dopunim, bilo bi to na istom tragu samo još hrabrije, sa više objašnjenja, sa više fus nota, sa više paralela sa onim patrijarhalnim društvom i ovim sadašnjim - a da ne pričamo kakva će vremena još doći - ustvrdio je Karaman.

U prevođenju držao se principa, a jedan od njih je nastojanje da ostane što je moguće više u poziciji prevodioca, a ne interpretatora, kako čitaocu ne bi nametao vlastitu interpretaciju.

- Pokušao sam biti prevodilac, ne tumač, interpretator. Bazirao sam se na konkretni tekstualni materijal koji je od Boga dragog. Neovisno o tome kako su tumačili drugi u ovom vremenu ili bilo kojem. Jako je puno mjesta koja sam ostavio donekle otvorenima kako bi čitalac imao priliku da i sam proba na svoj način razumijevati – rekao je prevodilac Nurko Karaman.

Izdavač Kur'ana u prijevodu Nurke Karamana je izdavačka kuća "Kupola" iz Sarajeva, a njen direktor Mustafa Bećirović izrazio je zadovoljstvo što je učestvovao u projektu. Smatra da je taj prijevod specifičan po tome što je nastao dugogodišnjim radom jednog od najvećih stručnjaka arapskog jezika Nurke Karamana.

- Cijeli život je radio na tom prijevodu s namjerom da kur’anski tekst prevede na bosanski jezik. To znači da prijevod nije rezultat ranijih mišljenja ili komentara, nego doslovno, onako kakav je Božiji tekst na arapskom jeziku, on je doslovno preveden i to tako da bude jasniji čitaocu - zaključio je Bećirović.

Promociji, koja je održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pristustvovali su i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZ u BiH Safet Softić, sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus, imami te članovi akademske zajednice.

(Vijesti.ba / FENA)