7°C
Mostar 11°C
Tuzla 6°C
Banja Luka 5°C
Bihać 8°C
Powered by Dark Sky

04.10.2022 / 10:01 BiH - U Sarajevu

Sutra promocija knjige Mirze Čubre o ubijenim novinarima u BiH: 'Ubijanje istine o Bosni'

Sutra promocija knjige Mirze Čubre o ubijenim novinarima u BiH: 'Ubijanje istine o Bosni'
Foto: Vijesti.ba

Sutra će u Sarajevu biti održana promocija knjige 'Ubijanje istine o Bosni' uglednog bh. novinara i urednika Mirze Čubre.

Promocija će se održati sutra u 13.00 sati u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Knjiga "Ubijanje istine o Bosni" sadrži priče o domaćim i stranim novinarima, koji su ubijeni ili nestali u periodu od 1992. do 1995. godine na prostoru Bosne i Hercegovine.

O ovom izuzetno značajnom djelu razgovarali smo s autorom Mirzom Čubrom.

Razgovarao: Sedin Ćenan

Kako ste došli na ideju da napišete knjigu o ubijenim novinarima?

Čubro: Knjiga „Ubijanje istine o Bosni“ nastala je nakon više od dvije godine istraživanja o novinarima koji su ubijeni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ideje se rodila nakon jednog druženja grupe novinara tokom kojeg smo zaključili da su imena, ne tako malog broja naših kolega koji su ubijeni, polako počela iščezavati iz kolektivnog sjećanja. U tom trenutku, od njihovih ubistava proteklo je skoro tri desetljeća i shvatili smo da sjećanja na njih, njihov rad i doprinos u informiranju svijeta o užasima rata u Bosni i Hercegovini uglavnom žive u krugu osoba koje su ih poznavale ali da nigdje nisu zabilježena.

Znamo da sjećanje baš i nije pouzdan saveznik te da samo ono što ostane zapisano, ostaje trajno zabilježeno i sačuvano od zaborava.

Šta je bilo najteže u procesu pisanja knjige?

Čubro: Prvi, ujedno i najizazovniji, korak bilo je prikupiti sve relevantne podatke o novinarima koji su ubijeni tokom rata u Bosni i Hercegovini. Kao polazna osnova poslužila je lista Međunarodnog komiteta za zaštitu novinara. Na osnovu te liste počelo je istraživanje tokom kojeg sam razgovarao sa više od 100 osoba među kojima su članovi porodica, radne kolege, prijatelji, poznanici, svjedoci... Neki od tih razgovora bili su istinski izazovni.

Primjerice, razgovarao sam s bivšim logorašima koji su dijelili ćelije u logoru s dvojicom ubijenih novinara, a onda sam dio tih svjedočenja prenosio članovima porodica koje su na taj način prvi put saznale s kakvim su se torturama suočili njihovi najmiliji. U konačnici, uspio sam za svakog od 19 novinara koji se pominju u knjizi „Ubijanje istine o Bosni“ prikupiti relevantna svjedočenja o tome kako i gdje je ubijen, kakav je bio njegov novinarski angažman, šta je za njega predstavljalo novinarstvo. Ovo istraživanje je potvrdilo da su svi ovi ljudi istinski živjeli novinarstvo te da su posao radili na najbolji mogući način u najtežim mogućim uslovima.

Pomenuli ste da o ne tako malom broju novinara se nije znalo mnogo. Da li će se to objavom ove knjige promijeniti?

Čubro: Da, i to je bio jedan od snažnih motiva za pisanje ali istovremeno i veliki izazov. Možda je najbolje da to objasnim na nekoliko primjera. Primjerice, David Kaplan je bio producent ABC News koji je prije nego što je ubijen snajperskim hicem u Sarajevu boravio samo 40-tak minuta. Avion u kojem je bila ekipa ABC sletio je na sarajevski aerodrom i David je ubijen na putu s aerodroma ka centru gradu, u tzv. Aleji snajpera. Niko od novinara koji su u to doba radili u Sarajevu, nije ga vidio. Jedini sagovornici su bile članovi ekipe ABC news koji su bili s njim. Tokom istraživanja otkrio sam da je veći dio ekipe bio u drugom vozilu i da su ranije otišli s aerodroma ka gradu pa nisu mogli vidjeti kad je ubijen. Na sreću, došao sam od Bena Sherwooda koji je bio s njim u kombiju te je intervju s Benom poslužio kao osnova za priču o Davidu.

Slično je i s belgijskim kamermanom koji se zvao Dominique Lonneux. Radio je kao freelance za meksički news kanal Echo koji je davno ukinut. U konačnici sam uspio doći do njegovog kolege novinara koji je bio s njim u automobilu kad je ubijen, također snajperskim hicem. Slične su priče o Saši Lazareviću, Alojzu Krivogradu, Guidu Pulletiju...

Da li su novinari poginuli jer su bili blizu ratnih dejstava ili su bili meta baš zato što su novinari?

Čubro: Mnogi od njih su ubijeni snajperskim hicima dok su bili u vozilima koja su jasno obilježena oznakama Press ili TV, a oni su sami imali oznake koje pokazuju da se radi o novinarskim ekipama. David Kaplan je ubijen snajperskim hicem dok se vozio u kombiju na kojem je pisalo TV, a metak koji ga je pogodio u kombi je ušao tačno između slova T i V. Sve kolege ubijenih novinara koje su s njima bile u trenutku kad su ubijeni jasno su kazali da su bili meta upravo jer su novinari. Dakle, ubijeni su jer su radili svoj posao i prenosili istinu o stradanju građana Bosne i Hercegovine.

Da li je neko odgovarao za njihova ubistva?

Čubro: Uspio sam saznati samo za jedan takav slučaj, a to je ubistvo italijanskog novinara Guide Pulletija koji je ubijen nedaleko od Gornjeg Vakufa. Osoba odgovorna za njegovo ubistvo je vrlo brzo otkrivena i osuđena na višegodišnju zatvorsku kaznu. Za neke druge slučajeve nisam čuo. Postoje tri slučaja u kojima nisu ni otkriveni posmrtni ostaci trojice ubijenih novinara. Porodice Krunoslava Marinovića, Alojza Krivograda i Nihada Nine Ćatića ni 27 godina nakon rata nisu dobile priliku da ih dostojno sahrane.

Pisali ste o novinarima o kojima se manje znalo. Šta je s onima koje javnost pamti?

Čubro: Oni su, naravno, obuhvaćeni ovom knjigom jer sam želio na jednom mjestu objaviti priče o svim novinarima koji su ubijeni u ratu u BiH. Dakle, knjiga obuhvata prostor Bosne i Hercegovine i period od 1992. do 1995. godine. Kad govorimo o onima koje javnost, kako to i zaslužuju, dobro pamti nastojao sam priče o njima uraditi na način da prezentiramo manje poznate aspekte njihovog rada i osobnosti.

Primjerice, Ninu Ćatića pamtimo po njegovim izvještajima za Radio Bosne i Hercegovine iz Srebrenice. Ono što je široj javnosti manje poznato je da je Nino bio dio grupe entuzijasta koji su u opkoljenoj Srebrenici, u skoro nemogućim uslovima, izdavali novine, pripremali predstave i sportska takmičenja te da se Nino u cijelom tom užasnom periodu bavio i pisanjem poezije koja je objavljena u njegovoj knjizi Ljudi beznađa.

Kad govorimo o Karimu Zaimoviću onda svi znamo za njegovo djelo „Tajna džema od malina“ ali Karim je bio tako svestrana osoba da je bio sjajan strip autor, odličan novinar koji je sjajno pisao sve vrste tekstova, njegove radio emisije su bile također izuzetne. Dakle, za one novinare o kojima manje znamo nastojao sam da podsjetim kakve su bili kao osobe, kako su gledali na novinarstvo, kako su ubijeni, a za one o kojima znamo malo više želio sam da sliku o njima malo proširim.

Gdje se može kupiti knjiga "Ubijanje istine o Bosni"?

Čubro: Knjiga se ne prodaje nego će biti besplatno podijeljena fakultetima, novinarskim organizacijama, redakcijama, pojedincima i organizacijama koje se bave istraživanjem naše nedavne prošlosti. Ovo, dakle, nije komercijalni projekt nego je realiziran kako bi se sačuvalo sjećanje na moje ubijene kolege, ali i kako bi buduće generacije imale osnov za neka nova istraživanja. Važno je da trajno ostanu zabilježeni podaci i sjećanja na ove ljude. Želim reći da su u ovoj priči obuhvaćeni novinari i kamermani koji su ubijeni tokom rata i samo na prostoru BiH. Znamo i za ubistva u drugim zemljama regije, u drugim periodima. Nadam se da će moja knjiga biti jedan od segmenata u sklapanju cjelovite slike stradanja novinara u cijeloj regiji.

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo