Dinamičan proces
- Raditi u velikoj organizaciji poput SFF-a sigurno je veliki izazov. Međutim, dugogodišnje iskustvo u radu ovog festivala, gdje sam skoro 25 godina, od svojih srednjoškolskih dana, kao i rad uz ljude koji su ga stvarali, sigurno je nešto što je neprocjenjivo u trenutku kada u jednoj takvoj organizaciji dođe do promjena na nekim pozicijama. Tranzicija na poziciji na kojoj sam sada, kao direktor SFF-a, trajala je nekoliko godina, od kojih sam posljednje dvije bio kodirektor, zajedno s Mirsadom Purivatrom. Uz mene, tu je čitav niz kolega koji su dugo uz SFF i koji su preuzeli veću odgovornost. Festival je dinamičan proces i jedan od principa je da oni koji rade na njemu iz godine u godinu preuzimaju sve veću odgovornost, tako da i u trenutku kada treba napraviti tranziciju u samom vrhu vodstva, to možemo napraviti iz vlastitih redova. Kada taj timski rad na kraju svakog ljeta kulminira fascinantnim događajem, koji dovede najbolje filmove i najzanimljivije goste te od Sarajeva napravi svjetski relevantnu tačku, to je iskustvo koje svake godine iznova predstavlja pozitivan izazov.
Koja su Vaša očekivanja za ovu godinu, a šta, s druge strane, publika može očekivati?
- Publika može očekivati ono po čemu je SFF prepoznatljiv svih ovih godina, a to su, prije svega, kvalitetan program i nekoliko dana zajedničkog uživanja u filmovima u posebnoj festivalskoj atmosferi. Naravno, uz filmove, tu je i cijeli niz programa, kao što je Masterclass - razgovori s velikanima filma - Pol Šrejder (Paul Schrader), Jasmila Žbanić, Sergej Loznica (Sergei Loznitsa), Ruben Ostlund, Ari Folman, Majkl Vinterbotom (Michael Winterbottom), zatim posebni programi, kao što su obilježavanje Dana ljudskih prava, program Suočavanje s prošlošću“, Dječiji i Teen Arena program, i niz drugih programa za sve generacije i ljubitelje filma. Festival je i nastao sa željom i misijom da publici prikaže nove, najinteresantnije filmove iz cijelog svijeta kojima oni, zbog ratnih okolnosti, jednostavno nisu imali pristup, jer nisu imali ni struje, a kamoli filmskih distributera; drugi cilj je bio pomoći izgradnju i razvoj bh., ali i regionalne postjugoslavenske kinematografije, a treći povezati bh. i regionalnu kinematografiju s ostatkom svijeta.
235 filmova
Šta Vam je cilj ove godine?
- Ovo je prvo izdanje, nakon 25. Sarajevo Film Festivala 2019., koje se održava u punom kapacitetu. Dio onoga što je cilj, a što je najvažnije, rekao sam u prethodnom odgovoru: pokazati kvalitetne filmove i serije publici i biti platforma za razvoj regionalne kinematografije. Festivalski program koji uključuje 235 filmova iz 62 zemlje, (51 premijera filmova iz naše regije), raspoređeni u četiri takmičarske selekcije, čini Sarajevo Film Festival najvećom prezentacijom kinematografija jugoistočne Evrope na svijetu.
U čemu je tajna popularnosti SFF-a?
- Tajna leži u jasnom konceptu samog festivala, integritetu u odabiru filmova, dobroj organizaciji, atmosferi u gradu i našoj publici. Sve to zajedno doprinosi da se oni koji dođu u Sarajevo osjećaju kao glavne zvijezde, da osjećaju da se njihov rad cijeni i pokazuje na najbolji mogući način, a publika zna da ih očekuju nezaboravni trenuci.
Kada su u pitanju poticaji, jesmo li u BiH, u KS, napravili korak naprijed kada je u pitanju produkcija?
- Kada su u pitanju finansijska sredstva, prema planiranim budžetima, količina javnih sredstava za finansiranje filmskih projekata u BiH nikada nije bila veća nego u 2021. Kanton Sarajevo je svoj fond za film povećao na milion maraka, uvedeni su poticaji za produkcije koje snimaju u Kantonu Sarajevo, i to u iznosu od skoro dva miliona maraka, Fondacija za kinematografiju vratila se na planirani budžet, koji nije realiziran 2020. godine, od oko tri miliona maraka. U Republici Srpskoj je, također, uspostavljen fond. Tako da, što se tiče javnog finansiranja, nikada nije bilo više novca. Sada imamo i ulaz telekoma na tržište proizvodnje sadržaja - „BH Telecom“ u tome prednjači s najvećim ulaganjem ikada u proizvodnju domaćeg serijskog sadržaja i koprodukciju filmskog sadržaja, i vjerujem da će i drugi telekomi u Bosni i Hercegovini krenuti istim putem. To su sve ogromne prilike, i što se tiče finansiranja i što se tiče položaja filma u medijima koji imaju svoju publiku i koji mogu osigurati gledanost - kao što su VoD platforme i kablovska televizija. Nedostaci koje i dalje imamo, a nadamo se da ćemo ih prevladati, jesu praznine nastale u nedostatku finansiranja te usljed toga smanjena proizvodnja.
U tom razdoblju ostali smo bez dijela kadra koji je zbog posla otišao izvan BiH. Mladi autori/ce teško da su imali perspektivu čekajući godinama prve profesionalne projekte, mnogi ih nisu ni dočekali zbog nedostatka finansiranja, kao i profesionalci koji nakon završene Akademije scenskih umjetnosti snime kratki film, a onda godinama čekaju novu priliku. Vjerujem da dolaze pozitivne promjene. Nadam se da ćemo iznjedriti novu generaciju autora, kojih sigurno ima, samo im se treba dati prilika i mogućnost da rade. Vjerujem da će pozitivne stvari prevagnuti i da ćemo imati snage napraviti novi val u bh. kinematografiji.
Tri cilja Festivala
- Naravno, SFF je rastao i strateški se razvijao kada je za to bilo potrebe, ali ta tri cilja - prikazivanje najboljih filmova u najboljim uvjetima, razvoj bh. kinematografije i povezivanje regiona s ostatkom svijeta kroz filmske programe Festivala (CineLink i Talents Sarajevo - kao platforma za otkrivanje, razvoj i promociju talenata ovog dijela regiona) ostali su nepromijenjeni. To je jedna od prepoznatljivosti Sarajevo Film Festivala. Integritet u izboru filmova, posvećenost poslu i postavljanje standarda u organizaciji rezultiraju time da publika SFF-a osam dana ima priliku uživati. Vjerujem da su u tom smislu očekivanja i jednih i drugih, i nas i publike, da na tom putu ostanemo dosljedni - ističe Marjanović.
(Vijesti.ba / Avaz)