15°C
Mostar 20°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 16°C
Bihać 15°C
Powered by Dark Sky

10.08.2022 / 15:27 Svijet - FBI

Mediji: Može li istraga protiv Trampa spriječiti njegovu kandidaturu

Mediji: Može li istraga protiv Trampa spriječiti njegovu kandidaturu
Foto:Tanjug / AP
Dramatični pretres agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) kuće Donalda Trampa na Floridi u ponedjeljak, označio je iznenadnu eskalaciju istraga o bivšem američkom predsjedniku i postavila nova pravna pitanja koja bi, u teoriji, mogla da promijene tok predsjedničkih izbora, navodi BBC.

Ako istraga, koja je navodno povezana sa načinom na koji je Tramp rukovao povjerljivim predsjedničkim dokumentima, bude završena podizanjem krivične prijave i osudom, neki sugerišu da bi on mogao biti zakonski onemogućen da se ponovo kandiduje 2024. godine za predsjednika, prenio je BBC.

Drugi pravnici, međutim, smatraju da mu Ustav, čak i ako bude osuđen, dozvoljava ne samo da se kandiduje, nego i da obavlja predsjednički mandat, ako bi bio izabran.

Odmah pošto su agenti FBI izvršili pretres njegovog imanja Mar-a-Lago, Tramp je prokomentarisao da žele da ga onemoguće da se ponovo kandiduje na predsjedničkim izborima.

Džozef Moreno, bivši tužilac u Ministarstvu pravde, kaže da priroda i osjetljivost pretresa Trampove vili Mar-a-Lago u Palm Biču sugeriše da se istraga kreće u pravcu potencijalnih optužbi.

"Neko u FBI i federalnom tužilaštvu vjeruje da je prekršen Zakon o predsjedničkoj evidenciji, prema kojem predsjednik mora da dostavi sve dokumente i mejlove u Nacionalni arhivi ili drugih akata koji regulišu pitanje povjerljivih spisa, i zato su pokrenuli istragu", kaže Moreno.

Veliki dio analize poslije pretresa, i ključnog elementa koji se odnosi na izbore 2024, ima veze sa članom 2.071 saveznog krivičnog zakona SAD.

U njemu se navodi da svako kome su povjereni vladini dokumenti i koji "namjerno i protivzakonito prikriva, uklanja, briše ili uništava... bilo koji zapis, postupak, mapu, knjigu, papir, dokument ili drugu stvar, zaveden ili deponovan... na bilo kojoj javnoj funkciji" može biti kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine.

Ono što je najvažnije, u tom članu piše da će svako ko je osuđen po tom zakonu "biti diskvalifikovan za obavljanje" savezne funkcije.

Zbog toga neki sugerišu da bi osuđujuća presuda mogla da prekine Trampove nade o povratku u Bijelu kuću.

"To je zakon, i ako ga je Donald Tramp prekršio, suočiće se sa kaznom, a jedna od njih je i činjenica da on možda nikada više neće moći da služi u saveznoj kancelariji", rekao je istoričar Majkl Bešlos za MSNBC.

Neki pravni stručnjaci, međutim, smatraju da je malo vjerovatno da će zakon biti primijenjen ili da bi eventualna žalba u potencijalnom sudskom procesu bila odbijena, jer su jedina ograničenja za predsjedničku kandidaturu državljanstvo, prebivalište i starost.

"Zakon ne bi prošao bilo kakvu ustavnu ocjenu", kaže Brajan Kalt, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Mičigenu.

Pravni i ustavni stručnjaci navode da ne postoji opšta zabrana da se osuđeni kriminalci kandiduju za predsjednika.

Najsvežiji primjer je Džordž V. Buš, koji je bio osuđen za lakše djelo - vožnju u alkoholisanom stanju, ali je bio predsjednik SAD u dva mandata.

Kriterijumi ko može da se kandiduje za predsjednika utvrđeni su Ustavom SAD.

Uslovi su jednostavni: kandidat mora da ima najmanje 35 godina i da je državljanin SAD najmanje 14 godina.

Dakle, postoji sukob između saveznog zakona prema kojem bi osuđenima prema gore navedenom članu trebalo zabraniti obavljanje dužnosti i Ustava, koji postavlja jasne uslove o tome ko ima pravo da se kandiduje za predsjednika i ne pominje krivične osude.

"Osnovni princip ustavnog prava je da je Ustav vrhovni, a svaki zakon koji je u suprotnosti sa Ustavom je ništavan", dodaje Kalt.

Određeni broj pravnih stručnjaka sugeriše da Kongres može da diskvalifikuje kandidata sa funkcije kroz proces opoziva, ali Ustav SAD ne daje takva ovlašćenja za osude donijete po redovnom krivičnom zakonu.

"Jedini način na koji bi mu moglo biti zabranjeno da se kandiduje je da mu Kongres zabrani (koristeći ovlašćenja za opoziv), ali to bi bilo veoma neobično", kaže Moreno, bivši tužilac Ministarstva pravde.

(Vijesti.ba / NN)

 

Izdvajamo