Na slobodi još više od tri hiljade osumnjičenih za ratne zločine

Pohvalio je saradnju koju su ostvarile Bosna i Hercegovina i Srbija, ali ne i Hrvatska.

- U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji još uvijek postoji više od tri hiljade osumnjičenih počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koje treba istražiti i procesuirati.

Pomoć mog Ureda ključna je za završetak ovog posla. Naša zbirka dokaza sadrži više od jedanaest miliona stranica svjedočenja, izvještaja i zapisa koji su potrebni nacionalnim tužiteljima. Naše osoblje ima stručno znanje o zločinima i počiniteljima - kazao je Brammertz, predstavljajući izvještaj o radu svog ureda.

Tokom prezentiranja dijela izvještaja koji se odnosi na zemlje bivše Jugoslavije, posebnu je pažnju posvetio saradnji u oblasti pravosuđa, koju je nazvao najznačajnijim pitanjem. Dok je Bosnu i Hercegovinu i Srbiju pohvalio u ovom segmentu, hrvatskim vlastima uputio je kritiku.

- Nedavno je moj Ured omogućio niz pozitivnih pomaka između Bosne i Hercegovine i Srbije. Odgovarajući glavni tužitelji nastavljaju razmjenjivati dokaze i spise predmeta kako bi osigurali veću odgovornost.

Nažalost, obje zemlje imaju velike poteškoće u ostvarivanju saradnje s Hrvatskom. Kao što je navedeno u mom pisanom izvještaju, hrvatska Vlada donosi političke odluke kako bi blokirala pravosudni proces.

Na primjer, tužitelji u Bosni i Hercegovini čekaju na saradnju u više od osamdeset predmeta, od kojih su neki u postupku po sedam godina - upozorio je Brammertz.

Podsjetio je kako je Hrvatska prije desetak godina bila predvodnik u poboljšanju regionalne pravosudne saradnje u predmetima ratnih zločina, ali da danas postoji "dojam da u Hrvatskoj postoji volja da se traži pravda za hrvatske žrtve, ali ne i za žrtve drugih nacionalnosti".

Na kraju je pozvao zemlje bivše Jugoslavije da ostave po strani političke razlike i značajno pojačaju saradnju u potrazi za nestalim osobama.

- Ovo je humanitarni imperativ - zaključio je Brammertz, prenosi N1.


(Vijesti.ba)