SZO: Duhanska industrija je jedan od najvećih svjetskih zagađivača okoline

Svake godine proizvodnja i potrošnja duvana rezultuje gubitkom više od 8 miliona života, 600 miliona stabala, 200.000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode te se u Zemljinu atmosferu ispušta oko 84 miliona tona ugljen-dioksida (CO2), stoji u novome izvještaju SZO pod nazivom "Duvan: trovanje našeg planeta", objavljenom danas na Svjetski dan bez duvana.

Organizacija je pozvala na odgovornost duvansku industriju te je optužuje da utiče na krčenje šuma, zbog čega se zemlja i voda u siromašnim zemljama manje koriste za proizvodnju hrane. Istovremeno nastaju gomile plastičnoga i hemijskog otpada.

Premda je štetan uticaj duvana na zdravlje otprije dobro dokumentovan, jer pušenje svake godine uzrokuje više od osam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta, izvještaj je fokusirano na šire posljedice koje duvanska industrija ima na okoliš.

Rezultati su "prilično poražavajući", rekao je AFP-u Ruediger Krech, direktor za promicanje zdravlja SZO, nazvavši duvansku industriju "jednim od najvećih poznatih zagađivača".

"Ugljenikov otisak industrije iz proizvodnje, obrade i transporta duvana jednak je jednoj petini CO2 što ga godišnje proizvede industrija komercijalnih avio prevoznika, a to dodatno pridonosi globalnom zagrijavanju", upozorava se u izvještaju.

Duvanski proizvodi sadrže više od 7.000 otrovnih hemikalija koje se ispuštaju u okolinu nakon što se odbace opušci, rekao je Krech.

Četiri i po biliona opušaka

Istakao je da svaki od oko 4,5 biliona opušaka koji svake godine završe u okeanima, rijekama, na pločnicima ili na plažama može zagaditi 100 litara vode, dodavši da trošak čišćenja odbačenih duvanskih proizvoda gotovo uvijek snose poreski obveznici, a ne duvanska industrija.

Procijenjeno je da četvrtina svih uzgajivača duvana oboli od takozvane "bolesti zelenog duvana", odnosno trovanja nikotinom koji se apsorbuje kroz kožu, a poljoprivrednici kojima po čitave dane kroz ruke prolazi lišće duvana, konzumiraju jednaku količinu nikotina koju nalazimo u 50 svakodnevno popušenih cigareta, rekao je Krech.

To posebno zabrinjava u slučaju brojne djeca koja rade u industriji uzgoja duvana. "

Zamislite samo jednog 12-godišnjaka koji je izložen štetnome učinku nikotina iz 50 cigareta dnevno", kazao je Krech.

Većina duvana uzgaja se u siromašnijim zemljama, gdje često nedostaje i vode i obradivih površina. Ondje se na obradivim površinama nerijetko umjesto hrane uzgaja duvan, stoji u izvještaju. Usto je uzgoj duvana odgovoran za oko pet posto globalnog krčenja šuma, što rezultuje crpljenjem dragocjenih vodnih resursa.

Duhan i zagađenje plastikom

Istovremeno prerada i transport duvana čine znatan udio u globalnoj emisiji stakleničkih gasova - na njih otpada petina ugljenikovih otiska svjetske vazdušne industrije.

SZO upozorava i da proizvodi poput e-cigareta znatno pridonose globalnom zagađenju plastičnim otpadom.

Filteri za cigarete sadrže mikroplastiku, sitne fragmente otkrivene u svim okeanima svijeta, čak i na dnu najdublje brazde ​​na svijetu te predstavljaju drugi najveći oblik onečišćenja plastikom u svijetu, stoji u izvještaju.

SZO ističe i da, uprkos marketingu duvanske industrije, nema dokaza po kojima e-filteri pružaju bilo kakve dokazane zdravstvene prednosti u odnosu na pušenje nefiltriranih cigareta.

Agencija UN-a pozvala je kreatore politika u svijetu da filtere za cigarete smatraju plastikom za jednokratnu upotrebu i da razmotre zabranu njihove upotrebe.

SZO smatra neoprostivim i to što poreski obveznici širom svijeta pokrivaju goleme troškove čišćenja nereda koji ostaje nakon korištenja proizvoda duvanske industrije.

Za to Kina svake godine izdvaja oko 2,6 milijardi dolara, a Indija oko 766 miliona dolara, dok Brazil i Njemačka plaćaju po 200 miliona dolara za čišćenje odbačenih duvanskih proizvoda, stoji u izvještaju.

SZO insistira na tomu da bi više zemalja u svijetu trebalo slijediti takozvano načelo "zagađivač plaća", po uzoru na Francusku i Španiju.

"Industrija mora platiti za nered koji stvara i ostavlja za sobom", smatra Krech.

(Vijesti.ba / NN)