15°C
Mostar 25°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 14°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

10.05.2022 / 08:26 Regija - Njemački list

Srbija dobiva ključnu ulogu na zapadnom Balkanu

Srbija dobiva ključnu ulogu na zapadnom Balkanu
Foto: DW

Moskva aktivno povećava napetosti na Zapadnom Balkanu, a njemačka vlada se želi tome energičnije suprotstaviti. Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ocjenjuje njemački tisak.

Već u uvodnoj napomeni autori kažu da je ruska invazija u Ukrajini vratila zapadnobalkansku regiju u fokus njemačke vanjske politike te da je prije svega diplomatski naglasak na Srbiji koja „s njenom bliskošću s Moskvom ima ključnu ulogu“.

Autori podsjećaju da se Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija ne mogu požaliti na manjak visoko rangiranih posjetitelja, jer je u ožujku u te tri zemlje dolazila njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock, s iste rute se upravo vratila ministrica obrane Christine Lambrecht, a svoje posjete je najavio i kancelar Olaf Scholz, za sada bez datuma.

„U Berlinu se kaže da je najkasnije od ruske aneksije Krima i istočne Ukrajine godine 2014. zapadnobalkanska regija pozornica sve tvrđeg odmjeravanja snaga s Moskvom. Kremlju je navodno na početku bilo stalo samo do toga da suzbije NATO, ali je odavno upotrijebio sva raspoloživa sredstva za utjecaj, od korupcije preko stranaka i crkve sve do sudjelovanja u kritičnoj infrastrukturi i energetske ovisnosti, kako bi potkopao približavanje Europskoj uniji. Ali Moskva sada aktivno povećava napetost. Tome se njemačka Vlada želi energičnije suprotstaviti i aktivno pogurati europske integracije".

Autori teksta podsjećaju da je prilikom nedavnog posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Berlinu njemački kancelar Scholz izričito naglasio europsku perspektivu zapadnobalkanskih zemalja.

„Da je proces približavanja zastao kriv je svakako i EU"

„Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ne samo jer je s osam miliona stanovnika najveća i gospodarski najjača zemlja. Već i zato jer upravo ponovo izabrani Vučić nije samo slijedio cilj pristupanja svoje zemlje Europskoj uniji, već je uvijek njegovao i odnose s ruskim šefom države Vladimirom Putinom.”

Autori potom objašnjavaju da je suštinski problem za Beograd Kosovo, a da njegovu neovisnost ne priznaje ni Moskva.

„Osim toga, Vučić ima značajan utjecaj u bosanskohercegovačkoj federalnoj jedinici Republici Srpskoj, u kojoj Moskva podržava secesionističke tendencije srpskog lidera Milorada Dodika. Bilo je riječi o tome da Njemačka pošalje dodatne vojnike u okviru misije Europske unije Althea, ali Lambrecht nije davala obećanja.”

Autori podsjećaju da je njemački kancelar Scholz ugostio Vučića i Kurtija, te da dijalog Beograda i Prištine stagnira već deset godina. U Njemačkoj je dogovoreno makar to da se pregovarački timovi sretnu 13.5..

Autori primjećuju da se nova njemačka inicijativa pomno prati u regiji. „Da je proces približavanja zastao kriv je svakako i EU. Prošlog listopada je francuski predsjednik Emmanuel Macron, vjerojatno iz unutarnjopolitičke računice, iznenađujuće stavio veto na početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom – time je između ostalog poljuljao političku karijeru premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva, koji je protiv velikih otpora kod kuće slijedio reformski kurs u pravcu Europe. Razočarenje i osjećaj da ih EU ne želi zadržali su se sve do danas u tim zemljama i naposljetku je to dodatno osnažilo legendarnu srpsku „politiku ljuljačke“ između Istoka i Zapada“.

Autori teksta u listu Süddeutsche Zeitung konstatiraju da je udio zagovornika pristupa Europskoj uniji u Srbiji na povijesno niskoj razini, ali da se bulevarski listovi u zemlji okreću donekle kritičkom odnosu prema Moskvi. U tekstu se ocjenjuje kako je malo vjerojatno da će Beograd uvesti sankcije Moskvi kao što to traži Berlin, ali i da se Srbija pridružila rezoluciji u Ujedinjenim narodima koja je osudila rusku invaziju na Ukrajinu.

„Za Srbiju je to osjetljivo balansiranje; zemlja je suštinski ovisna o ruskom plinu, a u kosovskom pitanju ima najvažnijeg međunarodnog pokrovitelja“, zaključuju autori teksta u minhenskom dnevnom listu.

„Otvara li Putin stare rane na Balkanu?"

Subotnje izdanje njemačkog list Bild - BildPlus - objavilo je pak tekst pod naslovom „Otvara li Putin stare rane na Balkanu?". Autor podsjeća na to da rane iz devedesetih još nisu zacijelile i da ih rat u Ukrajini ponovo otvara. Poslije nabrajanja općepoznatih činjenica analiza se okreće Srbiji. „Načelno su Srbi i Rusi bili saveznici, i kao narodi i kao države. Važni političari i danas govore o „bratskom narodu". Ta povezanost ima dugu povijest (koja seže u 19. stoljeće) i prožeta je slavenskom i pravoslavnom tradicijom."

Autor potom konstatira: „Politički su Srbija i Rusija danas makar djelomično jedna cjelina. Jasan signal je Humanitarni centar u Nišu."

Autor potom objašnjava da zapadni analitičari u tom centru vide vojnu bazu, preko koje Rusija može širiti svoj utjecaj u regiji. U tekstu se predočavaju sve poznate činjenice – da srbijanska vojska vježba s jedinicama Sjevernoatlantskog saveza, kao i da su tabloidi, koji su bili nekritički prema Rusiji, donekle promijenili kurs zbog Putinove izjave o Kosovu: „Time tiranin iz Kremlja vidi Kosovo kao neovisno“, zaključuje autor.

U drugom dijelu teksta autor se bavi Bosnom i Hercegovinom: „Utjecaj Kremlja u regiji je veliki. „Živjela Rusija!" vikao je u mikrofon u travnju Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, na jednom skupu u Bijeljini – prisutni su aplaudirali."

Potom autor nabraja i ostale grijehe Milorada Dodika – njegovo uspoređivanje njemačkog socijaldemokratskog zastupnika Adisa Ahmetovića sa članom „Hitlerove mladeži" jer je zahtijevao još njemačkih vojnika u BiH. Potom citira Floriana Biebera sa Sveučilišta u Grazu koji kaže da je pasivnost Zapada dovela do nestabilnosti u zemlji.

U članku se navodi i uvjetovanje pristanka na članstvo Švedske i Finske u Sjevernoatlantskom savezu koje je naveo hrvatski predsjednik Zoran Milanović – uvjet je, prema njemu, promjena izbornog zakona u BiH u korist Hrvata.

Potom autor konstatira da su dugo Sjedinjene Američke Države vodile zapadnu balkansku politiku, a da sada to pokušava Berlin. On navodi izjavu njemačkog kancelara Scholza da je svim zapadnobalkanskim zemljama mjesto u EU, ali da su za to potrebne reforme na području slobode medija, suzbijanja korupcije i pravosuđa. „Gospodarski su odnosi dobri – na primjer, u Srbiji Njemačka s preko 400 tvrtki zapošljava preko 75.000 radnika", završava autor svoj tekst.


(DW)

Izdvajamo