21.04.2022 / 18:30 Politika - Pogledajte odgovor

Tegeltija u odgovoru Bećiroviću: Odluke NSRS nisu napad na ustavni poredak

Tegeltija u odgovoru Bećiroviću: Odluke NSRS nisu napad na ustavni poredak
Foto: Vijesti.ba
Državni delegat Denis Bećirović (SDP BiH) uputio je 16. februara, za 20. sjednicu Doma naroda, koja je održana 23. februara, sljedeće usmeno pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji.

"Šta je konkretno učinilo Vijeće ministara BiH s ciljem informisanja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma (SAD, EU, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, SR Njemačka, Francuska i Ruska Federacija) i Ujedinjenih nacija o opasnom i agresivnom napadu organa bh. entiteta RS na ustavni poredak države BiH?"

Uslijedio je Tegeltijin odgovor, koji prenosimo u nastavku:

"Odluke NSRS ne predstavljaju 'opasan i agresivan napad' na ustavni proedak, već upravo pozivanje na poštovanje slova Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 4, tj. Ustava BiH.

NSRS kao zakonodavni organ donosi odluke iz svoje nadležnosti na osnovu Ustava RS, Poslovnika i drugih podzakonskih akata.

Odluke Narodne skupštine su javne i objavljuju se u Službenom glasniku RS i samom njihovom objavom smatra se da su sa istima upoznati građani, institucije pa i predstavnici međunarodnih organizacija i ambasada u BiH.

Iz aktivnosti visokog predstavnika za BiH i izjava članica PIC-a može se zaključiti da su isti upoznati sa predmetnim odlukama NSRS, te da nema potrebe da ih Vijeće ministara BiH upoznaje po pom pitanju.

Odluke Narodne skupštine mogu po predviđenoj proceduri osporavati pred Ustavnim sudom RS kao i Ustavnim sudom BiH.

Napominjem da je članom 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (a koja se direktno primjenjuje u BiH) zajamčena sloboda mišljenja i javnog izražavanja.

Zalagati se za suverenitet BiH, što po međunarodnom pravu podrazumijeva "suprema patestas", tj. da u  državi mora postojati vlast koja je stvarno nezavisna od bilo koje države, a sa druge strane tražiti da predstavnici drugih država sankcionišu legalno izabrane organe je neuvažavanje svojih institucija i države.

Mišljenja sam da javno zagovaranje unitarizacije BiH i pozivanje na intervenciju drugih zemalja predstavlja antidejtonsku politiku.

Dejtonska BiH je nastala kao kompromis. Kompromis nam je potreban i sada da prevaziđemo trenutne političke probleme i ostvarimo osnovni strateški cilj, a to je dobijanje statusa kandidata i članstvo u EU".




(Vijesti.ba)

Izdvajamo