U njegovom izlaganju pred vanjskopolitičkim komitetom EP-a (AFET), Rangel je ocijenio da se i nakon tri dekade od početka rata BiH suočava s tenzijama te da se ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni red.
Stoga je najavio da će se u nacrtu Rezolucije o BiH tražiti da se osim mogućih sankcija, limitiraju i finansijska sredstva iz programa IPA3 te da bi to, prema njemu, trebalo biti uslovljeno povratkom predstavnika RS u državne institucije BiH.
Jedino kada se odblokiraju ova dva pitanja, tvrdi Rangel, političari zemlje se mogu orijentisati na napore u ispunjavanju uslova za napredak u evropskim integracijama.
Također će se Rezolucijom zatražiti od Bosne i Hercegovine da uskladi svoju vanjsku politiku sa politikama EU, uključujući i sve sankcije koje su uvedene protiv Rusije i Bjelorusije.
- BiH bi mogla biti sljedeći front za destabilizaciju koju Kremlj želi otvoriti u Evropi - upozorio je Rangel.
Na raspravi o nacrtu rezolucije je navedeno da će tekst imati dva ključna elementa koji se tiču secesionističkih djelovanja političara RS, kao i nedostatka političke volje za dogovor o ustavnim i izbornim reformama.
Predsjednik AFET-a David McAllister je s tim u vezi uputio poziv svim političarima u BiH da "naprave posljednji pokušaj za reformu izbornog zakona".
Autor nacrta teksta je evropski zastupnik Paulo Rangel. Kasnije u toku ove godine ovaj tekst, zajedno s izglasanim amandmanima će se naći na plenarnoj sjednici gdje će glasanjem da dobije verziju Rezolucije Evropskog parlamenta. Rezolucije EP-a nisu pravno obavezujuće za evropske institucije niti države članice EU.
(Vijesti.ba / RSE)