Finska, koja dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, uz Švedsku razmatra pridruživanje NATO savezu. Helsinki će o tome odlučiti u narednih nekoliko tjedana, rekla je u srijedu finska premijerka Sanna Marin.
Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je kako bi u slučaju članstva u NATO-u tih dviju država, Rusija morala ojačati svoje kopnene, morske i zračne snage na Baltiku. Medvedev je izravno govorio i o nuklearnoj prijetnji, rekavši da se više ne može govoriti o Baltiku bez nuklearnog naoružanja. Rusija izlazi na Baltičko more u eksklavi Kalinjingrad, smještenoj između Poljske i Litve.
Putinov saveznik nada se da će Finska i Švedska odustati od svoje težnje prema članstvu. Ako se to ne dogodi, nastavio je, morat će živjeti s nuklearnim naoružanjem i hipersoničnim raketama u svom susjedstvu. Rusija ima najveću zalihu nuklearnih glava na svijetu, a uz Kinu i SAD, predvodnica je u hipersoničnoj raketnoj tehnologiji.
Stigla reakcija Litve
Litva je odgovorila da ruske prijetnje nisu ništa novo i da je Moskva nuklearno naoružanje donijela u Kalinjingrad puno prije napada na Ukrajinu. Ako se ostvari finsko i švedsko članstvo u NATO-u, osnovanom 1949. kao sigurnosna organizacija protiv Sovjetskog Saveza, to će biti jedna od najvećih strateških posljedica rata u Ukrajini.
Finska je 1917. stekla neovisnost od Rusije te se protiv te zemlje borila dva puta tijekom Drugog svjetskog rata, izgubivši dio teritorija. Finska je u četvrtak najavila vojnu vježbu na zapadu države uz sudjelovanje Velike Britanije, SAD-a, Latvije i Estonije.
Švedska, pak, nije ratovala oko 200 godina. Njezina vanjska politika usredotočena je na podršku demokraciji i nuklearnom razoružanju.
Kalinjingrad
Kalinjingrad, nekadašnja luka Koenigsberg, prijestolnica istočne Pruske, udaljen je manje od 1400 kilometara od Londona i Pariza te 500 kilometara od Berlina. Crvena armija osvojila je to područje u travnju 1945. te stekla taj teritorij na konferenciji u Potsdamu.
Rusija je 2018. objavila da je ondje postavila Iskander, raketu kratkog dometa koja može nositi nuklearnu glavu. Njen službeni domet je 500 kilometara, no neki zapadni vojni stručnjaci vjeruju da je u stvarnosti puno veći.
"Nijedna razumna osoba ne želi više cijene i poreze, povećane tenzije uz granice, Iskandere, hipersonične rakete i brodove s nuklearnim naoružanjem doslovno u blizini svog doma", rekao je Medvedev. "Nadajmo se da će kod naših sjevernih susjeda pobijediti razum", zaključio je.
(Vijesti.ba / Hina)