Alija Behram: Nemamo prava da ostanemo po strani

... kada su se građani Bosne i Hercegovine, prvi i do sada jedini put, javno pitali za sudbinu svoje domovine.

- I na referendumu rekli gromoglasno i jasno DA zajedničkoj, nezavisnoj, demokratskoj, suverenoj državi svih njenih naroda i građana. Bez lažne patetike i suviška emocija, moj potpis na sadržaj Deklaracije prije neki dan u Sarajevu upisan je sa istim vlastitim sjećanjem, emocijom i očekivanjem baš kao i 1.marta 1992.godine, ne samo kao iskrena i potpuna saglasnost sa sadržajem, nego i kao poziv i apel građanima BiH da je ovo krajnje važan trenutak u kome moramo djelovati zajedno i do kraja u odbrani države koja je napadnuta iznutra, a prijeti joj i mogući atak izvana. Poziv da imamo istorijsku odgovornost i priliku da se zajedno sa građanima, snažno umiješamo u sva pitanja koja se tiču aktuelnog trenutka, perspektiva i budućnosti BiH. I jednako tako, podsjećanje i upozorenje da nemamo prava da ostanemo po strani. Na koncu, i na samom skupu u Sarajevu glasno je rečeno da se radi o možda najznačajnijem skupu u korist zaštite i očuvanja Bosne i Hercegovine u zadnjih 15-tak godina. Ovo je bio i naš glasan, pridruženi građanski stav da ćemo se energično i odlučno suprotstaviti i stati na crtu razbijačima naše države koji su sada već bez imalo straha, i bez imalo srama, izašli iz svojih budžaka i memlivih nacionalističkih katakombi na čistinu dana, skinuli rukavice i prijeteći otvoreno rade na bukvalnom razvaljivanju države. U Sarajevu smo glasno rekli: To neće i ne može proći!“

Ovako svoj pogled i učešće u zajedničkom projektu tridesetak organizacija civilnog društva BiH, političkih organizacija, apelanata pred Evropskim sudom za ljudska prava i predstavnika akademske zajednice, rezimira Alija Behram, predsjednik Udruženja građana Mostarski Krug, inače, dugogodišnji novinar i društveni aktivista.

Pitali smo ga zbog čega je sarajevska Deklaracija važna, kako na njen sadržaj, poruke i zahtjeve gledaju njegove kolege Mostarci, te šta su sada najvažniji zadaci i ciljevi ove zajedničke bosanskohercegovačke inicijative kako bi ona bila široko prihvaćena i utemeljena kao uticajan glas građanske javnosti bez čijeg stava ne može biti nikakvih dalekosežnih odluka o budućnosti BiH ?

- Meni se čini važnim da je sadržaj Deklaracije utemeljen na bazi širokih konsultacija među građanstvom Bosne i Hercegovine što se odvijalo u relativnom dužem vremenu kako bi se pružila prilika za učešće i dijalog sa svima. Važno mi je, naravno, i to me posebno veseli, što je naš Mostarski krug od samog početka bio dijelom cijele inicijative, što se čulo i na sastanku u Sarajevu. Važno mi je i što su se za istim stolom našli ljudi iz cijele BiH koji zastupaju širok krug od tridesetak organizacija civilnog sektora, multietničke sadržine, dakle – i bošnjačke, hrvatske i srpske provenijencije i ujedno i prije svega građanske. Brojne imaju višedecenijsku tradiciju u našoj zemlji a vrlo je važno da sve one u fokus principa uvrštavaju temeljna ljudska prava i slobode čovjeka, a ne nacionalna kolektivna prava. Veseli me da taj broj nije zaključen i konačan, dobrodošli su i drugi, kaže Behram i dodaje:

- Sve nas je okupila jasna, čista, građanska i nepotkupljiva ideja da se želimo boriti i potruditi do kraja za Bosnu i Hercegovinu koja će biti uređena na bazi evropskih standarda i principa. Ni manje, ni više, nego organizovana i uređena kao bilo koja druga država u porodici evropskih naroda. Mi tako vidimo put BiH na – kako se to voli reći, putu „od Daytona do Brisela“. Sada je trenutak za takvu, našu-cjelovitu staru, a sada moderno uređenu, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Ne pristajemo drugačije, uz glasan poziv iz Sarajeva da želimo ubrzani prijem BiH u EU. Takva podrška je dobijena i od nekih bivših visokih predstavnika u BiH, poput Kristijana Švarc Šilinga. Moje je zadovoljstvo utoliko veće, što je Mostarski krug bio među prvim udruženjima građana u BiH koje su se aktivno uključile u široku raspravu o ustavnim i izbornim reformama koje će voditi BiH prema evropskim integracijama i NATO. Mi smo se još prije dvije godine i duže pridružili ovim inicijativama koje su zajedno pokrenuli Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće i Forum parlamentaraca BiH. Sadržaj Deklaracije gradili smo zajedno i u Mostaru na javnoj tribini 8.oktobra 2021.godine, kada su u organizaciji Mostarskog kruga i kantonalne organizacije VKBI o ovoj temi Mostarci razgovarali sa Ivom Komšićem, Mirom Lazovićem, Emirom Zlatarom, Zoranom Jovanovićem i Stipom Prlićem. Žalosti me što je Mostarski krug jedina organizacija civilnog sektora koja se pridružila inicijativi i potpisala Deklaraciju, ali nije kasno ni za druge. Svi su dobrodošli ! Sada je bilo lijepo čuti da je svoj potpis o prihvatanju sadržaja Deklaracije, imenom i prezimenom, već potpisalo više od 62.000 građana iz svih dijelova BiH, putem aplikacije: www.izmjeneustava.com Taj proces se nastavlja i ne sumnjam da bi smo vrlo skoro mogli dostići prvi cilj od najmanje 100.000 potpisa građana. Svojim potpisom, svi oni jasno izražavaju opredjeljenje kakvu Bosnu i Hercegovinu žele, te za kakvu će se državu zalagati i demokratski boriti. Sve ovo inicijatorima, ali i svima nama koji baštinimo iste proevropske ideje kad je riječ o BiH, daje priliku da se – na bazi tako široke podrške građana, u javnosti profiliramo kao ozbiljan društveni pokret koji će nuditi adekvatna rješenja za BiH.

On navodi da, kako je to zapisano i u Deklaraciji o ustavnim i drugim reformama u BiH, ona za početak moraju biti utemeljena prije svega na međunarodnim presudama koje su obaveza države na evroatlantskom putu.

- Jednako tako, ne sumnjam da ćemo biti pozvana, nezaobilazna i kompetentna građanska adresa koja će budno pratiti sve procese u zemlji koji se prvenstveno tiču izbornih i ustavnih reformi ali i svih zadataka koji za BiH proističu iz 14 obaveza u evropskom pristupnom putu. Lično mi godi čvrsto opredjeljenje da se mi sada želimo umiješati u sve važne procese u zemlji. Mi moramo postavljati pitanja i tražiti odgovore: Zašto se zadaci ne ispunjavaju ? Ko blokira i sapliće evropski put zemlje ? Kako je moguće da BiH – zaključno sa 1.decembrom 2020.godine nije provela ni jednu od čak 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine. Zašto se jedna od najvažnijih presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci ne provodi već punih 12 godina...Dakle, vladajuće strukture ni poslije cijelog desetljeća nisu provele ove evropske obaveze a svi se kunu da su na evropskom putu ! Neko u ime građana konačno mora da kaže – Dosta! Po cijenu da se pokreću tužbe, i traži konkretna odgovornost svih važnih i odgovornih političkih aktera i vinovnika za sva posrnuća i blokade procesa u zemlji, kaže Behram.

Dodaje da je vrlo važno podsjetiti da je o sadržaju Deklaracije o ustavnim i izbornim i drugim reformama u BiH održano na desetine javnih tribina širom zemlje, a susreti sa najvažnijim predstavnicima međunarodne zajednice potvrdili su širokom podrškom incijatorima da su na dobrom putu i da rade u korist građana i BiH.

- Taj dijalog se u prvom redu tiče susreta sa predstavnicima OHR-a, Evropske administracije u BiH, europarlamentarcima, ambasadorima i širokim krugom poznatih autoritativnim javnim ličnostima, od kojih je dobijena puna podrška. Posebno kod činjenice da je u ovom dokumentu ponuđen alternativni put za sve narode i građane u BiH, jer dosadašnji etnonacionalni koncept ne može donijeti očekivane pozitivne promjene koje bi vodile izgradnji BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru, kaže Behram i zaključuje.

- Mislim da je od ogromne važnosti što su potpisici Deklaracije uputili snažan odgovor iz Sarajeva i kada je bilo govora o kriznoj situaciji u svijetu izazvanoj agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. Traži se hitno i odgovorno djelovanje institucija BiH i predstavnika međunarodne zajednice u BiH, EU i SAD kako bi se zaustavila destabilizacija na prostorima zapadnog Balkana a posebno BiH, te ubrzao miran proces u smjeru evroatlantskih integracija.

Ova godina će, nema nikakve sumnje, pokazati može li se, kako i koliko, BiH pokrenuti prema građanskoj, evropskoj državi ili će se nastaviti tavorenje u etnonacionalnim politikama i moguće daljim etničkim podjelama. Zato je ovo dobra prilika da se sve probosanskohercegovačke snage okupe i zajednički stanu na crtu razbijačima BiH, kako onima u zemlji, tako i izvan nje, uključujući najbliže susjedstvo. Nama je država važnija od bilo koje stranke, zbog toga je vrlo važno da probudimo, zainteresujemo, okupimo i motiviramo sve građane kojima je interes države BiH i njene budućnosti ispred svega drugog.

(Vijesti.ba)