9°C
Mostar 13°C
Tuzla 10°C
Banja Luka 8°C
Bihać 5°C
Powered by Dark Sky

03.03.2022 / 08:00 Ličnost dana - Ličnosti dana

SCHILLING I INZKO - APEL ZA BIH

SCHILLING I INZKO - APEL ZA BIH
Foto: Vijesti.ba

Schwarz-Schilling i Inzko traže od EK da se BiH "brzo i nebirokratski" primi u EU. 

Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH. Smatraju i da se Srbiji "treba oduzeti status kandidata za učlanjenje".

„24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake". Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve". Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi „Dodik i Vučić mogli da „iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu".

„Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose sa Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo", navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija - sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

„EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU", smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Inzko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH. „Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa", kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.

"NATO ima obavezu da djeluje u BiH"

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. „Ona proizilazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU".

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina". Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine".

„Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan", kaže Inzko.

Inzko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci", ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: „Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali".

Srbiji oduzeti status kandidata?

Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU".

„Slažem se sa Karlom Bildtom“, kaže Valentin Inzko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“. „Želim podsjetiti da je jedan drugi političar - naime Heiko Maas (bivši njemčki šef diplomatije) 28.10.2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca“.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu po prvi put na tom mjestu obiježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila: „Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH niko nema prava da izgovori tu riječ a kamoli da njome prijeti. Mi skupa sa imamima, fratrima i pravoslavnim sveštenicima slavimo Dan nezavisnosti i niko nas neće razdvajati“.


(DW)

Izdvajamo