Biden upozorio Putina na brze i teške posljedice ruske invazije

Ruska invazija mogla bi početi zračnim napadom koji bi evakuaciju američkih državljana otežao. Sullivan je rekao da američki obavještajni podaci otkrivaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju prije kraja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i da je moguć munjevit napad na ukrajinsku prijestolnicu Kijev. Dodao je da bi akcija mogla početi zračnim napadom.

Američki predsjednik Joe Biden je izjavio da američki građani moraju "odmah" napustiti Ukrajinu jer se ne radi o prijetnji terorističke organizacije već "jedne od najvećih vojski na svijetu".

Tenzije se stalno povećavaju, a SAD i saveznici pozivaju svoje građane da napuste Ukrajinu.

Zapadne obavještajne agencije sve više vjeruju da je Putin sada postavio dovoljno vojnika za pokušaj invazije. Ipak, i dalje vjeruju da nije donesena konačna odluka.

Prevladava uvjerenje da bi svaka vojna intervencija koju bi Putin naredio bila osmišljena kako bi se postigla promjena režima u Kijevu, piše Guardian.

To bi moglo dovesti do munjevitog napada, usmjerenog na opkoljavanje glavnog grada, s namjerom prisiljavanja na raspad vlade Volodimira Zelenskog i pokušaja instaliranja proruskog režima.

Britanski premijer Boris Johnson naglasio da bi svaka invazija predstavljala "veliku Putinovu pogrešnu procjenu jer će se Ukrajina boriti i jako oduprijeti".

Svjetski lideri danas su održali brojne sastanka, a glavna tema je bila ukrajinska kriza.

Biden sa Putinom

Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin razgovarali su danas telefonom o krizi oko Ukrajine, a razgovor je trajao nešto više od sat vremena, saopštila je Bijela kuća.

Kako se precizira, razgovor je trajao 62 minuta, prenosi AP.

Bijela kuća se oglasila na Twitteru nakon telefonskog razgovora Bidena i Putina.

"Predsjednik Biden danas je razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i dao mu do znanja da bi ruska invazija na Ukrajinu imala "brze i teške posljedice". Biden je pozvao Putina da deeskalira situaciju i krene diplomatskim putem", objavila je Bijela kuća.

Uz to, Biden je u razgovoru s Putinom ponovio stav da bi ruska invazija na Ukrajinu "uzrokovala velike patnje" i "potopila ugled Rusije u svijetu".

"Predsjednik SAD-a je Putinu jasno dao do znanja da je Amerika, posvećena diplomatskom rješenju krize, u koordinaciji sa saveznicima i partnerima jednako spremna i za druge scenarije", navodi se u priopćenju Bijele kuće.

Putin rekao Bidenu da njegove zamisli i dalje ne odgovaraju na ruske zahtjeve

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u subotu telefonskom razgovoru američkom predsjedniku Joeu Bidenu rekao da će Moskva razmotriti ideje koje je iznio, a odnose se na rješavanje sigurnosnih zahtjeva Rusije, no da se one i dalje ne bave ključnim ruskim problemima, objavio je Kremlj.

Biden i Putin su razgovarali telefonom usred napetosti nastalih zbog razmještaja ruske vojske na ukrajinskoj granici, što je potaknulo bojazan od moguće skore invazije na Ukrajinu, no Rusija je dosad više puta demantirala takve planove.

Na konferenciji za novinare, dužnosnik Kremlja Jurij Ušakov poziv je opisao kao poslovni razgovor, no dodao je da u njegovoj pozadini stoji “histerija” koja se razvila na Zapadu u pogledu potencijalnog ruskog napada za koju je rekao da je apsurdna.

Ušakov je novinarima kazao i kako je Biden zatražio da se razgovor održi u subotu kao odgovor na sve veću ‘histeriju’.

“Biden je, kako smo i predvidjeli, spomenuo moguće oštre sankcije protiv Rusije u kontekstu napete situacije u vezi s Ukrajinom, no one nisu bile u fokusu njegova prilično dugog razgovora s ruskim čelnikom“, rekao je Ušakov.

Dodao je da je Biden iznio niz prijedloga koji bi pridonijeli rješenju niza sigurnosnih zahtjeva što ih je Rusija postavila Zapadu krajem prošle godine, uključujući veto na ulazak Ukrajine u NATO.

“Odmah moram istaknuti da je ruski predsjednik kazao da će ruska strana pozorno analizirati prijedloge što ih je iznio Biden te da će ih bez sumnje uzeti u obzir“.

No rekao je i da se “ovi prijedlozi, nažalost, ne dotiču središnjih, ključnih elemenata ruskih inicijativa” i da je Biden zapravo velikim dijelom ponovio ideje koje su već iznijeli SAD i NATO nakon ruskih sigurnosnih zahtjeva od 26.1..

Kazao je i da je Rusija praktički završila sa sastavljanjem odgovora na te protuprijedloge i da će ih uskoro objaviti.

Putin je poručio Bidenu kako smatra da Zapad ne vrši dovoljan pritisak na Ukrajinu kada je posrijedi provedba mirovnih sporazuma iz Minska o sukobu u istočnoj Ukrajini, rekao je Ušakov.

Putin je želio da se telefonski razgovor obavi u ponedjeljak, ali je na inicijativu američke strane on zakazan za danas, s obzirom da američke obavještajne službe imaju informacije o, kako Bijela kuća tvrdi, sve brojnijim znacima da bi Rusija mogla uskoro da napadne Ukrajinu.

Putin sa Macronom

Putin je danas razgovarao telefonom sa francuskim kolegom Emanuelom Macronom.

Francuska televizija javila je, pozivajući se na Jelisejsku palatu, da je razgovor trajao je sat i 40 minuta.

Francuski predsjednik Emanuel Macron rekao je ruskom lideru Vladimiru Putinu da iskreni pregovori nisu u skladu sa eskalacijom tenzija oko Ukrajine, saopšteno je danas iz kancelarije francuskog predsjedika.

Podsjećamo, Macron je posjetio Moskvu u ponedjeljak i sastao se sa Putinom, a njihov je razgovor trajao više od pet sati.

Sutradan je francuski lider posjetio Kijev i razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o evropskoj bezbjednosti i ukrajinskoj krizi.

Lavrov sa Blinkenom

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergey Lavrov razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom o situaciji u Ukrajini i bilateralnim temama.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je Lavrov u današnjem telefonskom razgovoru američkom kolegi Blinkenu istakao ”da kampanja koju su pokrenule Sjedinjene Države i njihovi saveznici o navodnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu ima provokativne ciljeve”.

Lavrov je napomenuo da je ova kampanja podstakla vlasti u Kijevu na štetne pokušaje da sabotiraju sporazume iz Minska i silom riješe sukob u Donbasu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Tokom razgovora naglašeno je da će ova pitanja biti u središtu evaluacije dokumenata koji su pristigli i koji će biti dostavljeni od SAD i NATO-a.

Lavrov je podsjetio da su ”neprihvatljivi potezi kojima se krše obaveze na najvišem nivou o nedjeljivosti bezbjednosti u evroatlantskom regionu”.

Blinken je uoči razgovora sa Lavrovom kazao da je Washington spreman ili za diplomatiju ili za "agresiju" Moskve zbog krize u Ukrajini.

Blinken je rekao novinarima na Fidžiju da je Washington spreman da odigra svoju ulogu, ali da će uvesti brze ekonomske sankcije ako Moskva izvrši invaziju.

- I dalje se nadam da Putin neće izabrati put obnove agresije i da će izabrati put diplomatije i dijaloga - rekao je Blinken na konferenciji za novinare nakon sastanka s liderima pacifičkih ostrva.

- Ali ako to ne učini, mi smo spremni - kazao je on.

Biden sa Stoltenbergom

U petak je Biden održao virtuelni razgovor sa najznačajnijim NATO saveznicima i Evropskom unijom.

Nakon virtualnog sastanka s američkim predsjednikom Bidenom i ključnim saveznicima glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u saopćenju da je "rizik od sukoba u Evropi stvaran".

"Sudionici su jasno dali do znanja da će svaka daljnja ruska agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu, dok su ponovili da su spremni nastaviti dijalog s Rusijom", navodi se u saopćenju NATO-a.

Stoltenberg je pozvao Rusiju i sve ostale članice Vijeća NATO-Rusija na daljnje sastanke na kojima bi se raspravljalo o evropskoj sigurnosti.

SAD strahuje od skore invazije, Kremlj: Histerija u Bijeloj kući govori sve

Rusija je počela smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini, rekavši u subotu da se boji "provokacija" ukrajinskih vlasti ili "trećih zemalja". Rusija je u subotu pokrenula nove pomorske vojne manevre velikih razmjera u Crnom moru, osuđujući američku "histeriju" nakon što je Washington izjavio da strahuje od skore ruske invazije na Ukrajinu, nakon što je Rusija na granicama Ukrajine nagomilala više od 100.000 vojnika.

“Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije u priopćenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplomatskog osoblja.

“S obzirom na značajan utjecaj koji Washington i London imaju na Kijev… zaključujemo da su naši američki i britanski kolege očito svjesni određenih akcija koje se spremaju u Ukrajini koje bi mogle znatno zakomplicirati situaciju na području sigurnosti”, dodala je Maria Zakharova.

Pozivi strancima da napuste Ukrajinu

Mnoge zapadne ambasade poduzela su slične mjere, a SAD, Britanija, Nizozemska, Danska, Latvija, Estonija, Australija i Novi Zeland ranije su pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu. To su u subotu učinile i Švedska, Španija, Italija i Francuska, Saudijska Arabija i Jordan. Danas je to uradila i Hrvatska.

Hrvatima se preporučuje i izbjegavanje putovanja u Ukrajinu, naročito uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom te blizu linije razdvajanja s privremeno okupiranim područjima Krima i Donbasa, priopćilo je ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.

Onima koji ne mogu napustiti Ukrajinu savjetuju oprez i da se jave hrvatskoj ambasadi u Kijevu.

Dok raste popis zemalja koje povlače državljane jer Rusija može napasti svaki čas, predsjednik Ukrajine usprotivio se u subotu sijanju panike jer ona pomaže samo neprijatelju.

Mjesecima jača zabrinutost da Rusija – koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici – razmišlja o invaziji na Ukrajinu.

Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.

Rusija negira bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njezinu teritoriju te zahtijeva da se sigurnosni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.

Neimenovani američki dužnosnici rekli su da će SAD idućih dana poslati dodatnih 3000 vojnika u Poljsku.

Više desetaka američkih oklopnih transportera stiglo je u zadnjih 36 sati iz Njemačke, gdje su bili stacionirani, u rumunjsku vojnu bazu Mihaila Kogalniceanua.

Takvo razmještanje samo "dolijeva ulje na vatru" i "pridonosi rastu napetosti", rekao je u srijedu ruski veleposlanik u Bukureštu Valerij Kuzmin koji je sutradan bio pozvan u rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova.

Rumunjska, članica Sjevernoatlantskog saveza od 2004., primila je već 900 američkih, 140 talijanskih i 250 poljskih vojnika.

Podsjećamo, Sjedinjene Države upozorile su u petak na moguću skoru rusku invaziju na Ukrajinu. Te procjene Moskva je opisala kao američku “histeriju”, dok je Kijev pozvao na “smirivanje”.

Pomorske vojne vježbe

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da je više od 30 brodova Crnomorske flote isplovilo je iz Sevastopolja i Novorosijska prema planu vježbe.

“Svrha vježbe je obrana obale poluotoka Krima, baze snaga Crnomorske flote, kao i privrednih subjekata… od mogućih vojnih prijetnji”, preciziralo je ministarstvo.

Rusija je u januaru najavila pomorske vježbe za januar i februar na Atlantiku, Arktiku, Pacifiku i Mediteranu, ali i u “vodama i morima uz ruski teritorij”.

“Ukupno će sudjelovati više od 140 ratnih i pomoćnih brodova, više od 60 aviona i oko 10.000 vojnih osoba”, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

“Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad”

Kasno u petak glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zakharova osudila je procjene Washingtona da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla odmah početi.

“Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad. Anglosaksoncima je potreban rat. Pod svaku cijenu. Provokacije, dezinformacije i prijetnje preferirana su metoda rješavanja vlastitih problema”, kritizirala je ona na Telegramu.

"Ukrajinci će pružiti otpor"

Hiljade ljudi okupile su se danas u centru Kijeva u sklopu "Marša za jedinstvo Ukrajine". Mnogi okupljeni nosili su ukrajinske zastave i transparente s proukrajinskim sloganima. Na jednom od transparenata pisalo je "Ukrajinci će pružiti otpor".
Marš je okupio oko tri hiljade ljudi. Organizatori kažu da se radilo o "demonstraciji jedinstva protiv zajedničkog neprijatelja".

(Vijesti.ba)