4°C
Mostar 10°C
Tuzla 6°C
Banja Luka 3°C
Bihać 5°C
Powered by Dark Sky

06.02.2022 / 20:00 Komentari - Analize

RSE: Da li bi otcjepljenje RS izazvalo rat u BiH?

RSE: Da li bi otcjepljenje RS izazvalo rat u BiH?
Foto: RSE
Strah u velikoj mjeri postoji kod građana Bosne i Hercegovine. Današnja situacija ima dosta sličnosti sa onom devedesetih godina. Postoje vrlo ozbiljne političke napetosti...

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je koliko je u Bosni i Hercegovini prisutan strah od rata. Sagovornici su bili Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, i Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava sa sjedištem u Bijeljini.

Bilo je riječi o tome da li sadašnji strah od rata podsjeća na strah koji su ljudi u Bosni i Hercegovini osjećali uoči početka rata 1992. godine, ko najviše plaši građane ratom, da li su to korumpirani politički lideri koji time odvraćaju pažnju od teške ekonomske situacije u zemlji, koliko su opasni nacionalistički incidenti u nacionalno mješovitim sredinama koji su učestali u posljednje vrijeme i da li je nedavna agresivna proslava Dana Republike Srpske sa paradom teško naoružane policije i antiterorističke jedinice izazvala strah kod povratnika u Republiku Srpsku.

Razgovaralo se i o tome kako građani gledaju na naoružavanje susjednih država Srbije i Hrvatske dok u isto vrijeme Milorad Dodik traži ukidanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ima li oružja u Bosni i Hercegovini, ko ima a ko nema rezervnu domovinu, kao i o tome da li bi otcjepljenje Republike Srpske neminovno izazvalo rat i ko bi bio spreman da ratuje.

Omer Karabeg: Da li sadašnji strah od rata podsjeća na strah koji su ljudi u Bosni i Hercegovini osjećali početkom rata 1992. godine. Ima li sličnosti?

Mirsad Tokača: Možda postoji neka mala sličnost, ali od tada se situacija značajno promijenila. Sada je u Bosni i Hercegovini sasvim drugačije nego što je bilo 1992. godine. Tada ljudi nisu vjerovali da je rat uopće moguć. Danas mi duboko vjerujemo da je rat moguć. Naravno, niko normalan ne želi rat. Ali mislim da se pretjeruje kada se govori da postoji strah. Strah ne postoji. Postoji zabrinutost, ali ne i strah. Govorim to iz ličnog iskustva nakon velikog broja kontakata koje sam zadnjih mjeseci imao sa različitim ljudima.

Branko Todorović: Strah u velikoj mjeri postoji kod građana Bosne i Hercegovine. Današnja situacija ima dosta sličnosti sa onom devedesetih godina. Postoje vrlo ozbiljne političke napetosti, određene grupe i esktremni dio političkih stranaka spremni su za konflikte, a građani sve to sa čuđenjem i strahom posmatraju.

Kada govorimo da li u Bosni i Hercegovini postoji strah od rata, ne trebamo davati procjene iz naših kancelarija u Bijeljini. Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. Trebamo otići u lokalne zajednice. Ja sam ovih dana bio u Janji i Koraju kod Lopara, a u proteklih dvadesetak dana obišao sam mnoge lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine i razgovarao sa ljudima. Vidio sam da postoji ogroman strah, ljudi osjećaju vrlo veliku neizvjesnost i svjesni su ozbiljnog rizika od izbijanja sukoba.

Omer Karabeg: Ko danas najviše širi strah od rata?

Mirsad Tokača: Postoje dva ključna aktera - to su etnonacionalisti ili šovinisti i mediji. Strah koji šire mediji ne odgovara stvarnosti. Kolega Todorović je rekao da o tome ne treba suditi iz kancelarije. Ja se s njim slažem. I ja govorim na osnovi kontakata koje sam imao s raznim ljudima - generalima, ljudima iz Zelenih beretki i Patriotske lige, političarima i aktivistima iz nevladinog sektora.

Kad kažem da ne postoji strah, kažem to u smislu šta će biti ako dođe do oružanog sukoba. Jer ljudi vjeruju da je on moguć za razliku od situacije 1992. godine kada smo duboko vjerovali - bio sam učesnik onih demonstracija u Sarajevu 6. aprila - da rat nije moguć, a vidjeli ste da je bio moguć. Ljudi su spremni da ratuju za državu Bosnu i Hercegovinu, njen integritet i suverenitet, za očuvanje njenog jedinstva. Vjerujte, ogroman broj ljudi je spreman da to brani.

Rat vodi onaj ko to napada, ko želi da dezintegrira državu, da je rasparča. Ne treba da razgovaramo o tome ima ili nema straha. Treba da govorimo o uzrocima koji mogu ovu državu da odvedu u novi sukob.

Korumpirani političari

Branko Todorović: Strah od rata najviše šire korumpirani političari, milijarderi koji su u proteklih desetak, petnaest godina pokrali milijarde kroz različite oblike korupcije i zlupotrebe vlasti. Njima odgovara stanje straha, međuetničkog i međureligijskog nepovjerenja, mržnje i podozrenja.

Strah i izmišljeni politički konflikti odvraćaju pažnju građana od teškog stanja u kome se zemlja nalazi. Od katastrofalnog stanja u školstvu, zdravstu i ekonomiji do koga su doveli korumpirani mafijaši koji se nalaze na vlasti. Neko ih zove političarima jer imaju pozicije u političkim institucijama, ali radi se prvenstveno o kriminalcima, zločincima u miru jer onaj ko pljačka milijarde od svoga naroda nije ništa drugo nego zločinac. Oni sada žele svoje opljačkane milione da sačuvaju tako što će širenjem straha od rata odvraćati pažnju od vlastite korupcije, kriminala i zloupotreba.

Da bi prikrili svoje nečasne radnje, svoj kriminal, brutalno siromašenje građana Bosne i Hercegovine, oni proizvode nepostojeće političke konflikte govoreći da su neki narodi diskrimisani. Rekao sam da sam ovih dana razgovarao sa mnogim građanima. Ne osjećaju Srbi da su im oduzeta prava, da su diskriminisani, da su građani drugog reda. Umjesto da rešavaju probleme korumpirani lideri ih izmišljaju da bi prikrili svoju korupciju. Širenjem straha od rata i međuetničkog nepovjerenje oni stvaraju incidentnu situaciju sa vrlo ozbiljnim rizicima da se neki incidenti izrode u nešto što bi veoma teško bilo kontrolisati.

Mirsad Tokača: Slažem se sa kolegom Todorovićem da veliki dio korumiranih političara, koji bi koliko sutra trebalo da završe u zatvoru, potiče tenzije. Međutim, nemojmo se praviti naivni. Još uvijek su živi velikosrpski i velikohrvatski ratni ciljevi. I dalje postoji snažan pritisak susjeda na Bosnu i Hercegovinu.

Postoji i politička opstrukcija državnih institucija u kojima ne mogu da se rješavaju bitni problem ove države. To stvara potpuno negativnu klimu. Situacija je mnogo kompleksnija. Kada bi se problem svodio samo na korumpirane političare, to bi se dalo riješiti. Problemi su mnogo dublji. Mi imamo sukob dva koncepta o tome kako ova država treba da izgleda. Kriminalci na vlasti to vješto koriste, instrumentaliziraju etnička i vjerska osjećanja da bi držali stanje stalne napetosti jer oni ne žele rješavati stvarne probleme.

Branko Todorović: Mnoga otvorena pitanja bi se, naravno, mogla i trebala rješavati u institucijama. Ali ono što posebno zabrinjava je potpuno impotentna pozicija predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od kojih građani s pravom očekuju podršku i pomoć u izgradnji normalnog, demokratskog društva. Mislim da građani ove zemlje zaslužuju konkretne odgovore iz Brisela, a prije svega od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira.

Povratnici

Omer Karabeg: Da li je agresivna proslava Dana Republike Srpske sa paradom teško naoružane policije i antiterorističke jedinice izazvala strah kod povratnika u Republiku Srpsku?

Mirsad Tokača: Nelagodu sigurno jeste. Ta agresivnost i kršenje Ustava i odluka Ustavnog suda očigledno je pokušaj da se zadrži stanje u kome će se Republika Srpska predstaviti kao ekskluzivno srpski entitet. Zaustavljen je proces povratka u Republiku Srpsku, a u posljednje vrijeme imate brutalne provokacije koje itekako pogađaju povratnike. Ako nekome vrlo agresivno šaljete poruku da ćete upotrebiti i silu da biste jedan prostor proglasili ekskluzivno svojim, naravno da to stvara i strah i nelagodu, pa se onda na drugoj strani javlja kontrareakcija. Niko ovdje više nije toliko naivan da misli da neko nije spreman ponoviti stvari koje su se dešavale u periodu 1992. -1995. godine.

Branko Todorović: Nažalost, već godinama smo svjedoci da se u Republici Srpskoj sa različitih nivoa vlasti i u različitim prilikama povratnicima šalju vrlo jasne i nedvosmislene poruke da nisu dobrodošli u Republiku Srpsku i da nikad neće biti ravnopravni građani. Vrše se pritisci da odu u Federaciju ili u treće zemlje.

Možemo slobodno reći da od 1996. do danas povratnici nisu postali ravnopravni građani. Oni su diskriminisani, oni su žrtve najrazličitijih pritisaka, kršenja ljudskih prava i tihog, sistematskog etničkog čišćenja. I ovo što se dešavalo oko 9. januara, Dana Republike Srpske, bilo je prilika za zastrašivanje povratnika u mnogim lokalnim zajednicama. U najvećem broju slučajeva počinioci ne budu otkriveni i to je svakako kontinuitet onoga što su sve vlasti u Republici Srpskoj činile svih ovih 25 godina od završetka rata.
Milanovićevo kestenje

Omer Karabeg: Kako građani u Federaciji Bosne i Hercegovine gledaju na vojno jačanje Srbije i Hrvatske koje kupuju novo, moderno naoružanje dok Oružana snage Bosne i Hercegovine ne samo da su slabe nego Milorad Dodik traži i njihovo ukidanje?

Mirsad Tokača: O ukidanju oružanih snaga nema govora. To što Dodik priča to je čista manipulacija javnim mnjenjem i to ne treba uzimati ozbiljno. Što se tiče naoružavanja naših susjeda, to je još uvijek u okvirima onoga što je propisao Dejtonski sporazum.

Međutim, onima koji misle da time nešto rješavaju toplo bih preporučio da pogledaju Bosansku knjigu mrtvih. Tamo će naći vrlo preciznu analizu ljudskih i vojnih gubitaka onih koji su napadali na Bosnu i Hecegovinu. Rat ne vodi oružje, rat vode ljudi. Iako nema više od desetak hiljada vojnika, naša armija nije tako slaba. Rat vrlo brzo mobilizira ogroman broj ljudi. Podsjetio bih da 1992. godine nismo imali ništa, pa smo se odbranili. Danas je izvoz namjenske industrije Federacije BiH gotovo pola milijarde.

Oružja ima, vjerujte. Ima ga na sve strane i to je veliki problem onih koji pokušavaju da unesu nemir i da proizvedu novi konflikt. Ja se ne bojim susjeda. To što hrvatski predsjednik Milanović priča da se mi možemo samo kestenima gađati - neka on pokuša s kestenjem. Bilo bi vrlo zanimljivo kojim bi se kestenjem gađalo. To su provokacije, to ljude uznemirava, oni zapravo sve to rade da uznemire ljude. Umjesto smirivanja, umjesto smirenog razgovora, oni se igraju oružjem.

Kome to u Srbiji treba oružje, ko će to Srbiju napasti, koji to susjed ima aspiracije da napadane Srbiju? Ili Hrvatsku? Niko u Bosni i Hercegovini nema teritorijalnih aspiracija ni prema Hrvatskoj, ni prema Srbiji. Ali, bogami, ne bi se dobro proveli da napadnu Bosnu i Hercegovinu.

Rezervna domovina

Branko Todorović: Mene mnogo više brine politički odnos Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini nego njihovo naoružavanje. Taj odnos je neiskren. On je, prije svega, sračunat na kontrolu političkih pokreta u Bosni i Hercegovini. Sračunat je na slabljenje bosanskohercegovačkih institucija i Bosne i Hercegovine kao države, a na štetu i Srba i Hrvata koji žive u ovoj zemlji.

Taj neiskreni, da ne kažem podmukli i podli odnos koji se ogleda u nekim potezima naših susjeda, duboko je zabrinjavajući i za svaku osudu. Osudu zaslužuje i spremnost nekih lidera unutar Bosne i Hercegovine, političkih predstavnika srpskog ili hrvatskog naroda, da služe interesima i politikama zvaničnog Beograda i Zagreba. To će dugoročno napraviti ogromnu štetu i hrvatskom i srpskom narodu u Bosni i Hercegovini.

Zaista je duboko poražavajuće da politički lideri, koji su izabrani da zastupaju i štite interese Srba u Bosni i Hercegovini, mnogo više vode računa o interesima zvaničnog Beograda. Meni je razumljivo da neki od tih korumpiranih političara - koji su napljačkali stotine miliona i imaju nekretnine ogromne vrijednosti u susjednim, ali i u mnogim evropskim zemljama - možda vide Beograd kao neki rezervni grad ili Srbiju kao neku rezervnu domovinu.

Međutim, postoji veliki broj Srba i Hrvata koji u Srbiji i Hrvatskoj ne vide rezervnu domovinu, koji misle da je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koji žele da ovu zemlju grade i da u njoj imaju sva politička, ljudska i građanska prava ravnopravno sa svima koji žive u Bosni i Hercegovini.

U isto vrijeme imamo situaciju da mnogi političari iz Sarajeva već 25 godina plasiraju vrlo opasnu i perfidnu ideju kako su svi Srbi i Hrvati na neki način neprijatelji Bosne i Hercegovine i kako oni imaju neke rezervne domovine. To nije tačno. To će vam reći mnogi građani Bosne i Hercegovine.

Mirsad Tokača: Tačno je to što kaže gospodin Todorović. Imamo i mi ovdje u Sarajevu ljude koji su na sličnoj liniji kao i Čović i Dodik. I mi imamo svoje etnošoviniste kojima odgovara ovakvo stanje stalnog plašenja Bošnjaka nekom opasnošću jer oni ne znaju rješavati probleme. Bošnjački entnonacionalisti ne govore o građanima. Oni će reći - Bakir je neki dan bio u Istočnoj Bosni, on je otišao u Zvornik i Janju da razgovara sa svojim narodom. On, dakle, nije otišao da razgovara s građanima u tom dijelu Bosne i Hercegovine kako rješavati njihove probleme.

Ovdje je glavni problem da li ćemo graditi zemlju ljudskih i građanskih prava i individualnih sloboda u kojoj će svi građani živjeti u slobodi svog identiteta ili će nas politički lideri gurati u nacionalne torove, stalno nas plašiti drugim i drugačijim i na taj način se održavati na vlasti.

Otcjepljenje

Omer Karabeg: Da li bi otcjepljenje Republike Srpske dovelo do rata? Milorad Dodik smatra da ne bi. On govori o mirnom razlazu.

Mirsad Tokača: Može Dodik govoriti šta hoće, ali mirni razlaz jednostavno nije moguć. Kad bi on ušao u tu avanturu, rat bi bio neizbježan. Ja sam već napomenuo - očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine je nešto što je iznad svih nas. Meni je žao što to moram da kažem jer bih volio da ova zemlja još dugo živi u miru. Ali ne u miru kakav imamo danas nego u pozitivnom miru. Miru koji donosi prosperitet i ekonomski razvoj.

Ali, ako neko pokuša razbiti državu i otcijepiti komad teritorije, suočiće se sa otporom. To je onda je rat. Kad sam govorio o razlici između 1992. i 2022. govorio sam o tome. Ogroman dio ljudi, sigurno 60 do 70 posto, spreman je da brani ovu državu svim mogućim sredstvima uključujući i oružani sukob. Ko uđe u takvu avanturu mora biti svjestan da će se suočiti sa otporom. Ako neko to priželjkuje, ja mu preporučujem da ne ulazi u takvu avanturu. Mi se trebamo okrenuti sebi i našim odnosima unutar Bosne i Hercegovine i živjeti onako kakva je tradicija naše države.

Branko Todorović: Ideja otcjepljenja Republike Srpske je potpuno nerealna, nezrela i najblaže rečeno sumanuta. To je idiotska ideja koja bi prije svega mogla nanijeti ogromnu štetu građanima Republike Srpske. Kako bi se to Republika Srpska otcijepila od Bosne i Hercegovine? Gdje bi ona otišla? Da li bi pokušala egzistirati kao samostalna država, što je nemoguće, ili bi po nečijim željama trebalo da se priveže uz Srbiju.

U ovom trenutku Beograd nije u stanju da brine o mnogim dijelovima Srbije, pogotovo o jugu Srbije. Tamo su ljudi vrlo siromašni, prepušteni sami sebi, standard je vrlo nizak, a nezaposlenost ogromna tako da veliki broj građana napušta Srbiju. Ako Beograd u ovom trenutku nije sposoban da brine o bilo čemu što je od njega udaljeno više od 30 kilometara, možemo da zamislimo kakva bi bila briga o Trebinju, Nevesinju, Prijedoru ili nekim drugim mjestima.

Ideja otcjepljenja je nevjerovatna glupost i mislim da je najveći broj građana Republike Srpske ne bi podržao. Građani Republike Srpske treba da traže ostvarenje svih svojih građanskih, ljudskih i ostalih prava u institucijama Bosne i Hercegovine. Te institucije bi mogle da funkcionišu da ih neko iz Banjaluke ne opsturiše. Ako politička pitanja ne otvarate unutar institucija, onda se ona rješavaju dogovorom političkih moćnika - milijardera, kriminalaca i mafijaša - koji se sastaju po nekakvim kuloarima i kafanama i kroje kapu svim narodima u Bosni i Hercegovini.

Ideja otcjepljenja Republike Srpske služi političkim moćnicima da obmanjuju građane, da njima manipulišu. Ona, kao što sam rekao, najveću štetu nanosi upravo građanima Republike Srpske.

Omer Karabeg: U zaključku, koliko je u Bosni i Hercegovini prisutan strah od rata i koliko on utiče na svakodnevni život?

Mirsad Tokača: Ovdje ne postoji strah u smislu - šta ćemo, aman, zaman treba neko da nas spašava. Strah lapi, on je više fingiran. Ekscesi su dirigovani. Strah od rata nije toliko prisutan među narodom. Više je riječ o instrumentalizaciji nacionalnih osjećanja, o manipulacijama političara da bi sačuvali svoje fotelje. Stoga liječimo strah pozitivnim primjerima jer ih je puno u ovoj zemlji koja ima i pametnih i čestitih ljudi. Treba samo da na izborima glasamo za one koji neće širiti strah.

Branko Todorović: Strah od rata je veoma prisutan i realan, pogotovu u manjim sredinama. Ali građani Bosne i Hercegovine imaju šansu da na izborima u oktobru ove godine sklone sa političke scene one koji govore o podjelama, nasilju i blokadama i vode nas u pravcu incidenata, konflikata i rata. To je jedini pravi put izlaska iz situacije u kojoj se sada nalazimo.


(Vijesti.ba / RSE)

Izdvajamo