22°C
Mostar 28°C
Tuzla 25°C
Banja Luka 26°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

02.02.2022 / 20:00 Komentari - Prenosimo

Deutsche Welle: Srpsko-hrvatski inferno

Deutsche Welle: Srpsko-hrvatski inferno
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Srpski političari vraćaju se u instiitucije BiH, odlučila je Narodna skupština RS. Deklarativni uslov je donošenje zakona o zloupotrebi pojma genocid. Čović se predstavio kao čuvar Republike Srpske.

Blokada institucija BiH trebalo bi da je okončana, s obzirom da je Narodna skupština RS sinoć (1.2.) donijela zaključak u kojem se, između ostalog, nalaže srpskim predstavnicima da učestvuju u radu državnih institucija, poštujući ranije zaključke Narodne skuštine. Jedan od uslova je donošenje zakona o zloupotrebi pojma genocid.

Ima li cilja

„Da RS niko ne može nazivati genocidnom, da nas niko ne može nazivati genocidašima i da se za to zaprijeti kaznom, koliko to pravnici utvrde da je realno. I da taj zakon predložimo na Parlamentarnoj skupštini i da to bude razlog da odemo i da vidimo na koji će se način oni odnositi prema tome“, rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik (SNSD), koji je i predlagač zaključaka. Stavljanje van snage Inckovog zakona o zabrani negiranja genocida, prema zaključcima, nije uslov za povratak u institucije.

Priča o statusu RS ili uslovljavanje bilo čim, gubi na značaju svakom narednom posebnom sjednicom Narodne skupštine, a u ovom mandatu ih je bilo nevjerovatnih 27, što je za sedam više od redovnih. Realizacija odluka koje su donošene na tim sjednicama, gotovo da nije mjerljiva, pa i opozicija postavlja pitanja, koji je cilj svega toga.

„Ne znam šta vi to hoćete da dijelite sa nama? Šta? Hoćete da mi sa vama vodimo Republiku Srpsku u sunovrat. Nećemo“, poručuje Branislav Borenović, prvi čovjek PDP-a, komentarišući cijelu priču oko vraćanja nadležnosti i najavljenih zakona koji su do sada trebali biti usvojeni.  

Cilj je shvatio gost Narodne Skupštine Republike Srpske, koji je u Banjaluku potegao čak iz Mostara. Oduševljen, kako kaže onim što je vidio u parlamentu RS, emocijama koje su iznesene tokom sjednice, Dragan Čović (HDZ BiH) srpskim poslanicima poručuje da čuvaju RS.

Nakon Vučiča i Čović zamolio Srbe da se vrate

„Vi čuvajte RS. Toliko ste emocija iznijeli ovdje kada ste govorili, da vam jednostavno svi na tome mogu samo zavidjeti. I Republiku Srpsku ćete najviše zaštititi, braneći je ne samo ovdje, nego i u institucijama BiH“, poručio je Čović i tako pozvao srpske predstavnike da se vrate u institucije, nakon što je to prije zakazivanja sjednice učinio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.

Koja je klauzula u dogovoru osovine Dodik- Čović, kada je ispred nacionalnog interesa naroda, stavio pojedinačni, u ovom slučaju razvoj situacije u vezi sa pregovorima oko Izbornog zakona, koji bi garantovao „pravom“ Hrvatu mjesto u Predsjedništvu BiH. Iako poriče da je u Banjaluku došao da potvrdi tezu „dvojica su jači od jednog“, na terenu sve upućuje na suprotno, smatraju analitičari.

Sve će biti jasnije za nekoliko dana, nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (19.2.), gdje bi trebao biti poznat hrvatski odgovor na propast pregovora u Neumu, za koje je i Čović potvrdio da su završeni.

Ti meni serdare…

„Savezništvo između Dodika i Čovića je dugotrajno i prećutno licemjerno. Počiva na `džentlmenskom sporazumu` prema kojem jedan drugog tapšu. Dok jedan pohodi Blajburg, drugi BiH poredi sa NDH, dok jedan slavi Oluju, drugi istovremeno govori o genocidu nad njegovim narodom“, kaže analitičar Tanja Topić, navodeći da se na ovaj način samo pokazuje, koliki su zapravo lični interesi bitni, bez bilo kakve brige za stabilizaciju političkih odnosa.

„Pa tako imate da jedan svoju političku borbu vodi radi legitimnog predstavljanja Hrvata, ne postavljajući pitanje stradanja Hrvata na prostoru Republike Srpske. Drugi ruši ustavni poredak države, istovremeno se zaklinjući u Dejton i tražeći javno prijatelju treći entitet, o čemu politički prijatelj mudro ćuti, šaljući poruku da mu na Republici Srpskoj mogu pozavidjeti“, zaključuje Topić, pitajući se kako je moguće da se u svemu tome, nijedan od njih ne zapita, makar i lažno moralno, šta je sa nesretnicima na obje strane koji su pretrpjeli užase ovih politika.

Oduševljenje Čovića onim što ima RS, u vidu institucija i realne funkcionalne nezavisnosti, nije lažna i nije se mogla sakriti. Zato mnogi postavljaju pitanje, da li je i njegov istup u Narodnj skupštini, o tome da Srbi treba da čuvaju RS, samo uvod u ono što će se desiti na sjednici Hrvatskog Narodnog Sabora za nekoliko dana, gdje se nezvanično najavljuje blokada izbora kroz različite mehanizme, i stvaranje nove krize u zemlji.

Sramota i greota

Za bošnjačke političare, priča i jednih i drugih je besmislena. Poručuju da je suverenitet dat BiH, a da se vrijeme koje je potrošeno u Skupštini RS na priču koja nema osnova, moglo utrošiti mnogo bolje.

„Mislim da je bilo primjerenije da smo otvorili temu o položaju Srba, posebno u kantonima gdje HDZ ima političku dominaciju. Neki dan sam vidio da su institucije u Hercegovačko-neretvantskom kantonu sprovele javni poziv, gdje je od 168 pozicija pripravnika, jedna pripala kandidatu iz reda srpskog naroda, što je sramota i grehota“, ironično ali istinito, poručuje Senad Bratić (SDA), bivši potpredsjednik Narodne skupštine RS, koji je smijenjen sa ove funkcije krajem 2019, kao kolateralna šteta sukoba SNSD-a i SDA, zbog Deklaracije SDA. U njoj se navodi, da je BiH „regionalizovana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, sa tri nivoa vlasti: državnim, regionalnim i lokalnim, i u kojoj bi postojao jedan predsjednik“, što je i tada bio okidač za krizu vlasti.

U ovoj posljednjoj, najdužoj do sada, izazvanoj Inckovim zakonom o zabrani negiranja genocida, stvorena je nestvarna situacija - da Hrvati podržavaju srpsko pitanje u parlamentu u Banjaluci, čijem uređenju zavide, dok se bošnjački političari koji sjede u parlamentu RS, u isto vrijeme brinu za položaj Srba u Federaciji, u mjestima gdje Hrvati imaju političku dominaciju.


(Vijesti.ba / DW)

Izdvajamo