Nekog blagog poboljšanja ima, ali građani ZDK udišu vrlo zagađen zrak

Odlukom Skupštine ZDK, od 2013. godine, donesen je i zakon kojim je naloženo formiranje Centra za monitoring okoliša ZDK, a zbog potrebe samih građana te uspostave “efikasnog sistema monitoringa kvalitete zraka na cijelom području ZDK-a”.

- Više od polovine svih emisije sumpordioksida, prašine i azotnog dioksida u Federaciji Bosne i Hercegovine potiče iz ovog kantona. Pored toga, ovo je i kanton u kojem su svi gradovi smješteni u kotlinama pa u zimskom dijelu godine svi gradovi i općine imaju problema s kvalitetom zraka.

Tamo gdje je skoncentrisana i industrija, stanje je još gore. Zato je donesena i odluka da se svi gradovi u kojima je skoncentrisana industrija - Zenica, Visoko, Kakanj, Maglaj i djelomično Tešanj, pokriju sa fiksnim stanicama za monitoring zraka. To je i urađeno - napominje Prcanović.

Sve su stanice, dodaje Prcanović, opremljene i s analizatorima lebdećih čestica i sumpor dioksida, a stanica u Visokom, zbog karakteristike industrije i kompanije “Prevent”, opremljena je i analizatorom hydrogen sulfida.

- Zenica ima tri naše stanice - Centar, Radakovo i Tetovo, dok je jednu stanicu, na Bristu, postavio Federalni hidrometorološki zavod pa u gradu imamo četiri stanice. Jednu smo stanicu postavili i izvan grada, u naselju Vranduk, kako bismo mogli pratiti “visoke” izvore zagađivanja zraka.

Vrlo je često zrak na Vranduku zagađeniji nego što je u Zenici, jer je konfiguracija grada takva da vjetar, uglavnom, duva niz rijeku Bosnu te zagađeni zrak nosi prema sjeveru ZDK-a. Vjetar iz svih “visokih” izvora zagađeni zrak nosi prema Vranduku, tako da preko nje pratimo i kakve mjere za rješavanje problema zagađenja poduzima industrija. “Visoki” izvori zagađenja izbacuju jako puno polutanata, mi to bilježimo na Vranduku - podvlači Prcanović.

To ne znači, napominje, da samo iz zeničke kotline te kompanije “ArcelorMittal” zagađeni zrak “otkrivaju” na stanici u Vranduku, nego i iz drugih gradova.

- Termoelektrana “Kakanj” je najveći zagađivač sumpor dioksidom u našem kantonu, a i šire. Procjenjena emisija sumpordioksida na godišnjem nivou iz ZDK-a je oko 85.000 tona, a sama TE Kakanj “izbaci” oko 70.000.

Svi ostali zagađivači emituju oko 15.000 tona, a ”ArcelorMittal”, recimo, od toga izbaci oko 10.000 tona. Više od 90 posto emisije sumpordioksida u ZDK-u potiče od industrije, a više od polovine svih emisija u FBiH potiče iz ovog kantona pa i azotnog oksida, koji je karakterističan za procese s visokim temperaturama - termolektrane, željezare, saobraćaj… - upozorava Prcanović.

Kvalitet zraka se, napominje, ocjenjuje usporedbom podataka duži period, a po zakonu je to, dodaje, period od pet godina.

- Ako posmatramo taj period, možemo reći da ima blagog samnjenja i koncentracija i broja prekoračenja. Međutim, mi smo još uvijek iznad dozvoljenih propisanih granica za koncentraciju i za broj prekoračenja.

Recimo, dozvoljeno je da koncentracija sumpor dioksida, preko 125 mikrograma po metru kubnom, bude prekoračena samo tri dana u godini. A mi, recimo, u određenim dijelovima kantona bilježimo prekoračenja po 100 ili 200 dana - upozorava Prcanović.

Zbog blaže zime te manje inverznih stanja nego prošlih godina, nešto je bolje stanje i u Zenici.

- Trenutno su u prekoračenju samo sumpordioksid i lebdeće čestice. Inače su lebdeće čestice najopasnije po zdravlje i zato se indeksi kvaliteta zraka za lebdeće čestice jako visoki. Za malo prekoračenje, imate visok indeks kvaliteta zraka, a visok indeks znači da je kvalitet zraka loš.

Najugroženiji gradovi su Zenica i Visoko, u kojima se bilježe jako visoki brojevi prekoračenja graničnih vrijednosti. Recimo, ako je dozvoljeno da u toku godine 24 puta bude prekoračena vrijednost od 350 mikrograma po kubnom metro sumpordikosida u zraku po satu, mi smo, recimo, na određenom mjestu u Zenici prošle godine zabilježili prekoračenje 148 puta (Tetovo). Skoro sedam puta više nego što je dozvoljeno - podvlači Prcanović.

Zenica-Centar prošle godine bilježio je 83, Zenica- Radakovo 58, Visoko 61, Maglaj 61 te Tešanj četiri puta prekoračenje sumpordioksida preko 350 mikrograma po metro kubnom.

- Kada su u pitanju lebdeće čestice (PM10), čije su dozvoljene dnevne vrijednosti do 50 mikrograma po metru kubnom, opet je najugroženija Zenica (Centar 128, Radakovo 115, Tetovo 180-op.a.) te, naravno, Visoko (147). Dozvoljeno prekoračenje je samo 35 puta.

Značajno prekoračenje bilježi i Maglaj (98), a u nešto boljoj situaciji je Tešanj, ali i tu bilježimo prekoračenje dozvoljenih vrijednosti (36 puta). Kakanj ima svoju mjernu stanicu i podatke dobijamo tek kada ih oni obrade. Ne dobijamo ih automatski. Ove godine postavljamo svoju stanicu i u Kaknju pa ćemo, time, zaokružiti mrežu za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u. Imat ćemo osam fiksnih stanica - kaže Prcanović, koji napominje kako imaju i jednu mobilnu stanicu.

Mobilnom stanicom, ističe, prate kvalitet zraka u dijelovima tog kantona gdje “nije tako intenzivna industrija te gdje su problemi izraženi samo u zimskom periodu te, uglavnom, od kućnih ložišta”.

Dobro je što se u proteklih pet godina, broj prekoračenja “na određenim mjernim mjestima smanjuje”, ali to je još uvijek daleko iznad dozvoljene granice po bh. zakonskoj regulativi.

- Da bi se poboljšao kvalitet zraka, hitno je potrebno početi provoditi mjere koje smo propisali u Akcionom planu zaštite kvaliteta zraka u ZDK, koji je urađen prošle godine. U njemu su pobrojane sve mjere da bi se, u svim dijelovima kantona u kojima je kvalitet zraka ugrožen, odnosno koji je druge i treće kategorije, da bi se poboljšao i sveo na prvu kategoriju.

Industrija i energetika imaju nekakvu svoju dinamiku, imaju posebni propisi, ali ono što je jako bitno da se kućna ložišta počnu dovoditi u zakonom propisane okvire. Da se ne dozvoili loženje goriva niskog kvaliteta; način loženja, peći...Vrlo brzo se moraju provoditi projekti energetske efikasnosti - utopljavanje objekata. Procjena je da ćemo i narednih 10-ak godina koristiti zenički i kakanjski ugalj, jer je najpristupačniji, najjeftiniji i prilagođen industrijskim postrojenjima. Međutim, loži se i u kućnim ložištima - upozorava Prcanović.

Puno evropskih fondova, ističe, ima za tu namjenu, ali se "ljudi moraju podsticati, subvencionirati...da bi se išlo u tom smjeru".

- Što manje lože, manje će zagađivati. Recimo, od kućnih ložišta u ZDK-u potiče emisija 60 posto lebdećih čestica PM10 i PM2,5. A to su čestice koje su najštetnije po zdravlje.

One prodiru u pluća, a čestice ispod 2,5, odnosno ispod jedan, prodiru, čak, i u krv. Akumuliraju se u samom tijelu i, onda, na duge staze izazivaju jako velike zdravstvene probleme. Taj dio se pripisuje sektoru kućanstava, malih kućnih ložišta - podsjeća Prcanović.


(Vijesti.ba / FENA)