28°C
Mostar 31°C
Tuzla 30°C
Banja Luka 28°C
Bihać 25°C
Powered by Dark Sky

11.01.2022 / 17:00 BiH - Reportaža Vijesti.ba

Uspješna priča bh. internet diplomatije i zagovaranja: MC Srebrenica

Uspješna priča bh. internet diplomatije i zagovaranja: MC Srebrenica
Almasa Salihović, portparol Memorijalnog centra / Vijesti.ba
U biblioteci Memorijalnog centra Srebrenica je ovih dana gužva. Dok traje obnova Upravne zgrade, većina tima ove institucije je smještana u kancelarijama u prizemlju.

Pored istraživačkih timova koji se bave projektima usmene historije, prikupljanja ličnih predmeta, te administracije zadužene za logističko i finansijsko planiranje aktivnosti, važnu okosnicu ove institucije čini tim za komunikacije i rad sa zajednicom.

„Naš posao se u većem dijelu odvija u digitalnom svijetu, zbog čega sarađujemo sa ljudima u Sarajevu, a imamo i veliku podršku širom svijeta“, pojašnjava Almasa Salihović, portparol Memorijalnog centra.

Ekipa Vijesti.ba je istražila fenomen koji se može prepoznati i kao jednim od najvećih uspjeha internet diplomatije naše zemlje u vremenu pandemije: globalne komunikacije Memorijalnog centra Srebrenica.

Bio je septembar 2019. godine kada je na poziciju direktora Memorijalnog centra Srebrenica imenovan Emir Suljagić. Doktor nauka i čovjek sa zavidnom političkom karijerom, bio je osoba, koja je pored poznavanja tematike genocida kroz lično iskustvo i naučni rad, shvatala i moć komunikacija i potencijala koji leži u globalnoj prepoznatljivosti teme genocida u Srebrenici. Nakon godina stagnacije, u kojem se memorijalizacija genocida realizirala iz pasivne perspektive – po principu dočekivanja međunarodnih novinara, aktivnog rada na tematici tek u julskim danima sjećanja i oslanjanja na privatne inicijative iz dijaspore i domovine za realizaciju kampanja zagovaranja i obilježavanja genocida, prvi put je proaktivno komuniciranje krenulo iz jezgre – institucije Memorijalnog centra.

„S obzirom da je tim bio mali, a institucija ograničena sa resursima, veći dio komunikacija su vodile naša Šefika Đozić i Mirela Smajlović, koje istovremeno vode značajan dio aktivnosti administracije. Početkom 2020. godine podršku u razvoju komunikacija su počeli pružati Nedim Jahić, koji je sa direktorom Suljagićem ranije radio na inicijativi „Prvi mart“, te Monica Green, Amerikanka na studiju u našoj zemlji. Tada su i započele proaktivne kampanje koje su pozicionirale Memorijalni centar na društvenim mrežama“, pojašnjava Almasa Salihović, koja se timu pridružila nešto manje od godinu dana kasnije.


Nedim Jahić i Edin Ikanović: Iza tima su godine iskustva rada na komunikacijama

Tada je uspostavljena Facebook stranica Memorijalnog centra Srebrenica koja danas broji preko 23 hiljade pratilaca, te Twitter stranica koja ima približno 10 hiljada redovnih pratilaca. Brojke su to koje ovu ustanovu čine daleko najprisutnijom institucijom BiH na društvenim mrežama. Kasnije je tim proširio svoje komunikacije na YouTube, LinkedIn i Instagram, a onda je pokrenuta kampanja „Čitanje za Srebrenicu“.

„U tom trenutku smo tek počinjali sa snimanjem video materijala usmene historije. Povezali smo se sa Muzejom ratnog djetinjstva u Sarajevu, što je jedan od najuspješnijih projekata rada na globalnoj vidljivosti informacija o ratu u BiH. Radili smo na tim materijalima, a onda je Nedim Jahić predložio pokretanje inicijative za čitanje imena žrtava genocida od strane poznatih ličnosti iz cijele zemlje kroz seriju video-poruka. Na tome smo radili skoro dva mjeseca, snimivši tako 12 sati materijala. Almir Salihović i ja smo obišli cijelu zemlju, komunicirali smo sa 150 ljudi. Najvažnije od svega, privukli smo mnoga poznata lica u našu priču, koji su onda dalje prenijeli glas o pozitivnim stvarima koje radi Memorijalni centar i mladoj ekipi koja proizvodi sadržaje“, dodaje Ahmedin Đozić, glavni snimatelj i montažer Memorijalnog centra, koji je ranije radio kao vanjski saradnik medija iz BiH za Srebrenicu.


Ahmedin Đozić snima "Čitanje za Srebrenicu" sa Adnanom Hamidovićem

Realizirano je nekoliko publikacija, a zatim je i razvijen Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici, koji se realizira već dvije godine, a kojim je ovo institucija prema cijelom svijetu iskomunicirala.

„Prvi Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici je radio tim na čelu sa Monicom Green u prvom izdanju, te smo prvi put došli do globalne pažnje medija u svijetu – a da nije bilo riječi o samoj godišnjici 11. jula. Naredni izvještaj je bio obimniji po statističkim pregledima i podacima, te smo razvili cijelu metodologiju rada kroz cijelu godinu, tim se proširio, ali je ovaj prvi udar bio važan – mislim da je, uz stalno zagovaranje udruženja majki i žena Srebrenice, ovaj Izvještaj bio prelomna tačka u spoznaji Visokog predstavnika da je potrebno sankcionisati negiranje genocida – jer smo na nedvosmislen način, brojevima i podacima ukazali koliko je ova praksa rasprostranjena. Naravno, Memorijalni centar nije ni imao drugih alata do domaćih medija i društvenih mreža. Preko Twittera i Facebooka smo se povezali sa novinarima širom svijeta. Kada je priča otišla globalno, vratili smo interes javnosti na Srebrenicu“, napominje Edin Ikanović, koji radi kao istraživač i monitor medijskog izvještavanja o negiranju genocida u Srebrenici.

U saradnji sa timovima za komunikaciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i PR timom Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida, Memorijalni centar je nastavio sa globalnim inicijativama. Obilježavanje 25. godišnjice genocida u vremenu pandemije moralo se u velikom obimu osloniti na virtuelni prostor. Iz Srebrenice su tada otišle 44 video-poruke najviših svjetskih zvaničnika.


Šest svijeća za žrtve Holokausta: Obilježavanje koje je obišlo svijet

„Iako su se obratili virtuelno, učinak je bio ogroman. Mediji su reagirali iz cijelog svijeta, svi su htjeli citate svojih šefova država, premijera, ministara vanjskih poslova. Veliku podršku su tada Memorijalnom centru pružili novinari i izvještači iz Sarajeva koji su svoje gotove članke i tekstove stavili na raspolaganje, pripremu i prevod. Tada je institucija razvila veoma dobru saradnju sa brojnim novim imenima i licima u novinarskom svijetu što će kasnije pomoći jačanju vidljivosti institucije i teme genocida u Srebrenici“, pojašnjava Salihović.

Putem društvenih mreža, Memorijalni centar je organizovao obilježavanje sjećanja na genocid u Ruandi, Holokaust, sjećanje na Jasenovac, Grabovicu. Svaki događaj je osigurao nove saveznike i partnere širom svijeta. S virtuelnim konferencijama za 25. novembar i 1. mart, institucija je dovodila šefove država u svoj program izvan 11. jula.


Mladi ljudi Memorijalnog centra obilježili sjećanje na žrtve genocida u Ruandi

„Izuzetno važno je bilo komunicirati ono što je Memorijalni centar radio na dnevnom nivou. Podijeliti informacije o radu na terenu, prikupljenim podacima vezanim za lične predmete, usmenu historiju, otvaralo nam je nove prilike za saradnju, nove sagovornike i podršku na terenu. Svakodnevno su voditelji programa Azir Osmanović, Hasan Hasanović i Amra Begić Fazlić dostavljali korisne informacije koje su onda omogućavali da imamo sadržaj iz dana u dan i postajemo prepoznatljivi po svom radu. Naš saradnik Ahmo Mehmedović također je neko ko svoj istraživački rad prenosi putem digitalnih mreža ljudima. Mnogi vole pratiti lične priče, čuti direktno od ljudi, a ne samo od institucije. Tu se nadopunjujemo“, dodaje Salihović.


Mahir Omerović i Hasan Hasanović snimaju svjedočenja usmene historije


Ahmo Mehmedović okupljen đacima iz škola koje obilaze Srebrenicu

Nova generacija mladih pripravnika i volontera donijela je i svoj doprinos. Među njima, mnogi su preuzeli odgovorne zadatke poput snimanja intervjua, montaže, prevoda i slično.

„Cijeli tim radi kao jedan. Svi se uključimo kada imamo neku priču, fotografiju, nešto novo da ispričamo. Mnogi i svojim privatnim nalozima doprinose na dnevnoj osnovi – sadržajima i porukama. Tako je Memorijalni centar došao do nove generacije na Twitteru i Instagramu. Mladi u zemlji i svijetu žele da saznaju i tako se poruka širi dalje“, poručuje Mirela Osmanović, koja je i pokrenula ideju planskog komuniciranja Memorijalnog centra na Instagramu.

Zahvaljujući komunikacijama u online prostoru, Memorijalni centar je osigurao informacije medijima i novinarima vodećih medijskih kuća i o trenutnom stanju u zemlji, a doprinio je i reakcijama zvaničnika i donosilaca odluka. Tako su se glasovi protiv eskalacije političke krize u našoj zemlji pojavili i u Ruandi, u institucijama koje se bave sjećanjem na Holokaust, aktivistima od Amerike do Australije.


Izvještaj o negiranju genocida 2021: Izvještaj koji je doveo do zabrane negiranja genocida

„Ljudi poput Hikmeta Karčića, tima Remembering Srebrenica iz Velike Britanije, ali i naši lokalni ljudi koji ne rade u Memorijalnom centru, donose vijesti i sadržaje koje možemo koristiti. U međuvremenu je uspostavljeno partnerstvo sa preko 40 organizacija u zemlji i svijetu, novinari su naviknuti da nam pošalju pitanja i traže informacije. Lideri iz regije se javljaju za važne datume. Zahvaljujući uspostavljenoj Liderskoj inicijativi za Srebrenicu, koju koordinira profesor doktor Zlatko Lagumdžija za 10. decembar – Dan ljudskih prava, imali smo javljanja nekoliko premijera i lidera iz svijeta“, prepričava nam portparolka Memorijalnog centra.

Zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat „Istina, dijalog, budućnost“ članovi timova Memorijalnog centra su imali priliku da prođu edukacijske programe sa stručnjakinjama iz različitih oblasti komunikacija poput Une Bejtović i Imrane Kapetanović.

„Svakog dana učimo. Mnogi predavači i predavačice s kojima radimo hvale naš rad, ali znamo da je pred nam mnogo toga još. U mnogim stvarima je Memorijalni centar Srebrenica prvi, kada su u pitanju memorijali, ali i institucije Bosne i Hercegovine. Važno je da sarađujemo, dijelimo svoje iskustvo i uvijek imamo u vidu da je naša primarna misija očuvanje istine o genocidu u Srebrenici i podrške preživjelim i članovima porodica žrtava“, dodaje Salihović.

Nakon dvije godine napornog rada, Memorijalni centar Srebrenica danas ima alate komuniciranja i konekcije prema svijetu koje je nekad lakše uvezati nego putem formalnih kanala države BiH. To pokazuju i brojne reportaže novinara kojima je interes za stanje u BiH upravo probudio rad i poruke iz Srebrenice.

„Sa ovakvim prostorom za komuniciranje dolazi i velika odgovornost“, zaključuje Almasa Salihović.

Jedno je sigurno, digitalne komunikacije Memorijalnog centra Srebrenica prema svijetu danas su najuspješnija priča bh. diplomatije i globalnog zagovaranja – kako za prava i dostajanstvo žrtava, tako i za mir, stabilnost i zaštitu ljudskih prava u današnjoj Bosni i Hercegovini.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo