Prekinuti s politikom ustupaka genocidnim ciljevima RS-a

... od samog svog osnivanja u skladu s idejom "Velike Srbije" - sada preimenovanom u "Srpski svet", jer je taj projekt nastojao "trajno ukloniti" ne-Srbe s "teritorija na koji su bosanski Srbi polagali pravo".

Kao uvodničar o temi "Odgovornost internacionalne zajednice na sprečavanju RS u ostvarivanju genocidnih ciljeva" Pettigrew je podsjetio da je nakon nehumanih i kriminalnih radnji, Republika Srpska priznata Daytonskim mirovnim sporazumom u decembru 1995.

- Priznanje Republike Srpske, nagrada za uspješan genocid, bila je još jedna faza negiranja genocida u Bosni i Hercegovini jer je tako ozakonjena svrha osnivanja Republike Srpske - naveo je Pettigrew.

Dodao je da je od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Republika Srpska nastavila sprječavati povratak onih koji su bili prisilno iseljeni iz svojih domova.

- Opći neuspjeh da se odgovori na ovaj pokušaj postizanja temeljnog genocidnog cilja, osim nekoliko primjera reakcija, predstavlja treću fazu poricanja i nedjelovanja međunarodne zajednice - tvrdi Pettigrew.

Naglasio je da EU, Velika Britanija i SAD sada moraju priznati da je Republika Srpska uspostavljena kroz počinjenje genocida i da se temeljna genocidna namjera nastavila u nastojanjima da se u tom entitetu postigne etnička homogenost od 1995.

- Ako se ova osnivačka i trajna namjera Republike Srpske u potpunosti razumije, onda se sadašnje prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem i formiranjem vlastite vojske može promatrati samo kao namjera da se dovrše genocidni ciljevi iz 1992., ali sada uz podršku Ruske Federacije. Internacionalna zajednica više ne bi trebala poricati ovu genocidnu namjeru i trebala bi učinkovito odgovoriti - izjavio je Pettigrew.

Dodao je da su analitičari, kao odgovor na trenutnu krizu, preporučili da EUFOR bude ojačan na terenu, da NATO odmah napravi planove za nepredviđene situacije, što bi trebalo biti popraćeno ciljanim sankcijama protiv onih čiji postupci i retorika ugrožavaju mir i uklanjanjem tih pojedinaca iz politike, ako je potrebno.

- Sa stabilizacijom situacije, naglasak bi se tada mogao staviti na obnovu vladavine prava kao strategije za trajni otpor negiranju genocida i kao uslov za izgradnju države kroz demokratsko društvo. Kao dio obnove vladavine prava, visoki predstavnik bi trebao koristiti svoja Bonska ovlaštenja za uspostavu zaštićenih nacionalnih spomen-mjesta u bivšim koncentracionim logorima - smatra Pettigrew.

Mišljenja je da treba provesti reformu Ustava kojom bi se Bosna i Hercegovina transformisala iz pozicije nacije s konstitutivnim narodima, što je Dejtonski sporazum nametnuo, ka naciji Bosne i Hercegovine s demokratskim društvom, s građanima koji imaju jednaka prava i dostojanstvo.

- Ovo su koraci koje, zajedno sa pristupanjem EU i NATO-u, treba preduzeti kao dio strateške vizije za ponovno uspostavljanje pravde u Bosni kao društvu koje pokušava da se izliječi i nađe izlaz iz genocida. Predsjednik Joseph Biden je bio taj koji je 13. decembra 1995., kada je bio američki senator, podigao je svoj usamljeni i hrabri glas, osuđujući "srpska zvjerstva kao genocidna" u BiH. On je te zločine nazvao "srpskim genocidnim poduhvatom" i "sirovim nedvojbenim genocidom". U tom važnom govoru on se osvrnuo na svoju posvećenost Bosni kao posvećenosti vrijednostima pravde i obećanju da se genocid više nikada neće ponoviti. Duboko je važno da internacionalna zajednica ispuni to obećanje tako što će jednom zauvijek prekinuti s politikom ustupaka genocidnim ciljevima Republike Srpske - poručio je Pettigrew.


(Vijesti.ba / FENA)