7°C
Mostar 13°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 11°C
Bihać 7°C

25.11.2021 / 18:39 Politika - Dan državnosti

Komšić: Pitanje opstanka BiH je pitanje opstanka civilizacije

Komšić: Pitanje opstanka BiH je pitanje opstanka civilizacije
Foto: Vijesti.ba

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održao je govor u povodu obilježavanja Dana državnosti BiH, na zajedničkoj svečanoj akademiji u organizaciji Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i općina Kantona Sarajevo u sarajevskoj Vijećnici.

Govor prenosimo u nastavku:
 
- Poštovani građani Bosne i Hercegovine, 
 
25. novembar, dan obnovljene državnosti Bosne i Hercegovine, temeljna je identitetska odrednica naše države. Ta odrednica ima svoja različita značenja, a to su, rekao bih, politička, institucionalna i kulturološka značenja. 

Iako je postojala stotinama godina prije u raznim oblicima, kao banovina, kraljevina, kao prostor pod ingerencijom velikih imperija, sa svojom posebnom ulogom u okviru tih imperija, BiH se prvi put kao država, odnosno kao republika, konstituira 25. novembra 1943. godine. 

Za razliku od prethodnih uređenja, pojam republike je pojam modernog građanskog društva, to jest, tekovina velikih evropskih revolucija. 25. novembar 1943. jedan je izraz zrelosti bosanskohercegovačkog društva u cjelini. 
 
To društvo, odnosno njegovi najprogresivniji dijelovi su, sakupljajući iskustva iz prošlosti, smogli snage, hrabrosti i intelektualnog kapaciteta da kroz Narodonooslobodilački pokret  ostvare sebe.  

Ne samo u borbi za moderniji oblik društvenog organiziranja nego i to da uvjere široke narodne mase da je borba za republiku, borba za revoluciju, ono u čemu moraju učestvovati, ukoliko žele biti tvorci historije i države. 

I doista, ta generacija jeste postala tvorcem historije, obzirom na činjenicu šta je sve izdržala i podnijela u borbi za svoja demokratska uvjerenja, koja su rezultirala konstituiranjem Republike. 

Republika je konstituirana na principima koji su u društvenom smislu, na jedan tradicionalan način uvijek bili uvažavani, na principima uzajamnog poštovanja između istovremeno sličnih i različitih naroda.  

Ali, tada su narodi i građani Bosne i Hercegovine po prvi put, uvažavajući i sve specifičnosti i sve sličnosti, pronašli zajednički jezik.  
 
Taj zajednički jezik bio je sadržan u prostoj  formulaciji ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovina nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska i svih ostalih građana koji u njoj žive.  
 
Taj zajednički jezik bosanskohercegovačkih naroda nije samo utemeljio republiku kao princip, nego i kao državni aparat bez kojeg Republika Bosna i Hercegovina ne bi mogla zaživjeti.  
 
Skoro pet decenija ZAVNOBiH-skog mira formiralo je brojne državne institucije, od političkih  preko pravosudnih, sigurnosnih, obrazovnih i kulturnih. Period između 1943. do 1992. godine bio je realizacija  ideja ZAVNOBiH-a.  
 
Taj period ne treba idealizirati sa ove vremenske distance, ali isto tako, ne treba ga ni omalovažavati, jer je upravo to period u kojem su izgrađene republičke institucije, koje su opet bile presudne u odbrani od agresije na Republiku  BiH. 
 
Također, bitan aspekt ZAVNOBiH-a jeste konačno definiranje BiH kao multietničkog prostora, koji sam po sebi podrazumijeva učešće u vlasti i društvenom životu svih pripadnika različitih etničkih grupa, bez etničke diskriminacije koja je danas prisutna i protiv koje se svi mi koji smo za građansku BiH borimo.  
 
Upravo je to bila borba koju je vodio Narodnooslobodilački pokret. Borba koja je počivala na civilizacijskim vrijednostima, za koje se i danas borimo. Te vrijednosti nalaze se pod žestokim napadima. Ponekad ti napadi dolaze iz same Evrope i EU koja je, također, utemeljena na principima antifašizma.  

Međutim, mi od te borbe za demokratske i civilizacijske vrijednosti nećemo odustati, neovisno o tome kako se Evropa prema njima držala, jer generacija iz 1943. godine od tih vrijednosti nije odustala ni tada, u uvjetima fašizmom porobljene Evrope. 
 
Nećemo, jer su naše političko, institucionalno i kulturološko naslijeđe antifašizam, jer je naše historijsko naslijeđe demokratska i antifašistička Republika Bosna i Hercegovina.  

I u najtežim godinama, u godinama agresije na našu državu, tih vrijednosti se nismo odrekli. Ni danas ih se nećemo odreći, jer u njih vjerujemo i u njih ćemo vjerovati. 
 
Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine nije samo pitanje opstanka države. To je pitanje opstanka civilizacije. Za nas koji u Bosnu i Hercegovinu vjerujemo to čak nije pitanje nego stvar dostojanstva koje nam niko ne može oduzeti. I zato budimo ponosni u ono u što vjerujemo! Budimo ponosni na Bosnu i Hercegovinu! 
 
Sretan nam Dan državnosti! 


(Vijesti.ba)

Izdvajamo