Prije 26 godina u Dejtonu zaustavljena agresija na BiH, na sceni nove prijetnje

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Time službeno je okončana četverogodišnji agresija na Bosnu i Hercegovinu od strane Srbije i Hrvatske. Oružane agresija je činjenica koje će godina poslije presudama i pravno utvrditi Haški tribunal, a jedan o ključnih dokaza za navedenu kvalifikaciju bio je upravo Dejtonski mirovni sporazum.

”Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu 14. decemba te godine.

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Tadašnji predsjednik SAD Bill Clinton istakao je da je plan sačuvati BiH kao jedinstvenu državu, unutar međunarodno priznatih granica.

Želeći istaći interes američkog naroda, Clinton je kazao da je Sporazum omogućio da se stavi tačka na ubijanje nevinih ljudi koje su Amerikanci gledali iz noći u noć četiri duge godine na televizijskim ekranima.

- Sada SAD zajedno sa saveznicima mora činiti ovaj mir stvarnim i trajnim. To je naš interes i interesi svih zemalja širom svijeta su na kocki - rekao je tada Clinton.

Bosna i Hercegovina i njeni građani i danas, 26 godine nakon parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, suočavaju se s otvorenim i istim onim prijetnjama koje su karakterizirale stanje s početka 90-ih godina prošloga stoljeća, uključujući kontinuirane i sinhronizirane pokušaje novih protagonista podjele države, oživljavanja velikodržavnih projekata i retrogradnih politika, što su prethodili agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.

Dejtonski sporazum danas je ugroženiji nego ikada ranije, a napad na ustavni poredak destruktivnim aktivnostima predvodi Milorad Dodik i ostatak vlasti iz RS-a pokušajima otimanja nadležnosti države BIH i formiranjem entitetskih parainstitucija.

(Vijesti.ba )